Željana Zovko

Objavljeno: 20.3.2019.
JUTARNJI.HR

DIREKTIVA NEĆE UBITI INTERNET NITI ĆE UVESTI CENZURU, ALI… Google i Facebook morat će plaćati sve preuzete vijesti

 

Direktivom se želi uvesti red u dijeljenju i komercijalnom korištenju novinskih tekstova, fotografija, audiovizualnih, glazbenih i ostalih medijskih sadržaja, odnosno regulirati prava i obveze između autora i izdavanja medijskog sadržaja s jedne te internetskih platformi poput Google Newsa, Facebooka i YouTubea s druge strane.

Cilj je regulirati autorska prava, kao i ograničenja te izuzetke od autorskopravne zaštite. Uvodi se i pravo u korist novinskih izdavača, koji bi imali mogućnost kontroliranja korištenja njihova sadržaja na internetu, kao i ubiranja naknade od internetskih platformi, koje ostvaruju golem profit masovnim te praktički neometanim korištenjem sadržaja što su ga proizvele medijske kuće i njihovi autori.

 

Kritičari dokumenta

O Direktivi o autorskim pravima raspravljalo se u Auli Sveučilišta u Zagrebu. Na početku rasprave voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija Intelektualnog vlasništva Romana Matanovac Vučković osvrnula se na kritičare tog dokumenta, koji tvrde da to znači uvođenje cenzure te kraj interneta kakav poznajemo.

– Direktiva definitivno neće ubiti internet, niti će uvesti cenzuru. I neće imati negativan utjecaj na krajnje korisnike. Sve što su dosad mogli raditi (stvarati i dijeliti meme po društvenim mrežama, dijeliti linkove na tekstove, “dizati” videosadržaje na YouTube…), moći će i ubuduće. U to sam sto posto sigurna. Direktiva je usmjerena na stvaranje balansa i pravičnog odnosa na digitalnom tržištu Europske unije između kreativnih, kulturnih i medijskih industrija s jedne strane i velikih internetskih platformi s druge.

Naime, niti jedna odredba nije usmjerena prema krajnjem korisniku, odnosno nekomercijalnom korištenju medijskog sadržaja na internetu, nego prema internetskim platformama koje bi trebale postati odgovorne za dijeljeni sadržaj.

A cilj je i da te platforme dio zarade podijele sa stvarnim autorima te proizvođačimama medijskog sadržaja – objasnila je Matanovac Vučković.

Potom se osvrnula na Äčlanke 11. i 13., o kojima se najviše raspravlja i oko kojih se lome koplja.

– “Članak 11. odnosi se na novinske izdavače. Uvodi se novo pravo izdavača pomoću kojeg bi mogli kontrolirati kako se njihov sadržaji koristi te odrediti uvjete licenciranja, odnosno dobiti primjerenu naknadu od platformi koje zarađuju koristeći njihov sadržaj. Medijski agregatori, poput Google Newsa, dio prihoda što ga ostvaruju od reklama koje postavljaju uz tuđe tekstove trebat će podijeliti novinskim izdavačima.

“Članak 13. odnosi se na proizvođače glazbenog i audiovizualnog sadržaja, a cilj je da platforme za dijeljenje takva sadržaja, poput YouTubea, dio zarade podijele s autorima te da postanu odgovorne za sam sadržaj – objasnila je Romana Matanovac Vučković.”

Pozicija Hrvatske

 

– U središte Direktive treba staviti autore, njihov rad i njihov doprinos društvu. Vladu vode principi zaštite autorskog prava, koje ima dugu tradiciju. I samo zato što se pojavila neka tehnologija koja je pronašla način da te principe zaobiđe, ne znaći da mi smijemo odustati od zaštite tih principa. Autori medijskog sadržaja, kao i svi drugi, imaju pravo za svoj posao biti pravedno nagrađeni – kaže ministrica kulture Nina Obuljen.

Moderatorica rasprave, novinarka HRT-a Elizabeta Gojan uvela je u debatu argumente protivnika Direktive, koji tvrde da će ograničiti slobodu izražavanja te ističu činjenicu da se zbog Direktive vodi velika lobistička akcija internetskih divova koji, naravno, zaradu ne žele dijeliti ni s kim, pa ni s autorima na čijim sadržajima zarađuju.

 

Naplata rada

– Nakon dugog razmišljanja, isčitavanja prijedloga Direktive te analiziranja svih argumenata za i protiv shvatila sam da se radi o pitanju pravedne podijele novca. Da će dokument omogućiti našim kreativcima, autorima medijskog sadržaja da naplate svoj rad. Zastupnici u Europskom parlamentu u ovom slučaju moraju stati na stranu slabijih, na stranu autora, a velike internetske platforme već se se nekako snađi – rekla je zastupnica HDZ-a u EP-u Dubravka Šuica.

Na tribini je sudjelovao i Jozo Radoš, zastupnik GLAS-a u Europskom parlamentu, koji ima dosta primjedbi na Direktivu.

– Nisam protiv Direktive, nego sam protiv toga da konačni tekst bude loš. Treba zaštititi autorska prava i omogućiti im pravedniju naknadu za njihov rad, a opet ne ugroziti prava krajnjih korisnika, dakle običnih građana, da koriste sve blagodati interneta.

Borba Davida i Golijata

Meni se činilo da ta Direktiva nije dovoljno dobro izbalansirana i kada mi danas govorimo o njoj, mi zapravo još uvijek ne znamo o čemu točno raspravljamo, jer konačna verzija teksta još nije usuglašena. Nadam se da će se taj balans ipak postići, da se neće ugroziti sloboda pristupa medijskim sadržajima na internetu – rekao je Radoš i izrazio vjeru da će se na koncu postići kompromisni tekst, za koji će mirno moćii dići ruku prilikom glasanja u Europskom parlamentu.

“Ovo je borba između Davida i Golijata, između onih koji vladaju (internetskim) prostorom gdje mogu koristiti tuđi rad pamet i ideje, i pritom se okoristiti time – zaključila je HDZ-ova zastupnica u EP-u Željana Zovko

Izvor:

JUTARNJI.HR

Copyright © Željana Zovko 2017. Sva prava pridržana.