Željana Zovko

Objavljeno: 15.9.2019.

[Glas Slavonije] Intervju: Željana Zovko: Za dobrobit Europe

U prošlom sam se mandatu Europskom parlamentu pridružila na pola mandata te sam preuzela pozicije u Odboru za vanjsku politiku i Odboru za razvoj. U Odboru za vanjske poslove radila sam na jačanju i većoj vidljivosti jedinstvene vanjske  politike Europske unije prema zemljama jugoistoka Europe koje graniče s Republikom Hrvatskom, jer se time sprječava utjecaj trećih zemalja koje predstavljaju destabilizirajući faktor kako za sigurnost, tako i za gospodarstvo Republike Hrvatske i njenih građana. Kroz rezolucije Europskog parlamenta o BiH i usvojenim amandmanima, čiji sam bila inicijator, pokazala sam da put federalizma može vratiti stabilnost svim narodima Bosne i Hercegovine, te sigurnost na hrvatske granice. Moje, što ja smatram glavno postignuće u samo dvije i pol godine rada u Odboru za razvoj je sudjelovanje u dogovoru o unaprijeđenom Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu, kojim sam Hrvatskoj omogućila dodatna sredstva za pomoć građanima u slučaju ljudskih i prirodnih katastrofa, koja dolaze iz pograničnih područja s kojima graniči Republika Hrvatska.

U novom mandatu u Europskom parlamentu djelujem  u Odboru za vanjske poslove, Odboru za sigurnost i obranu i Odboru za kulturu i obrazovanje. Zahvaljujući mom ranijem aktivnom radu u Odboru za vanjske poslove izabrana sam za zamjenicu koordinatora ispred moje grupe, što je velika čast i odgovornost. Također mi je pripala iznimno odgovorna uloga da budem izvjestiteljica za IPA III. pristupne fondove, kojima se direktno financira proces europske integracije Zapadnog Balkana. U pristupnim fondovima na raspolaganju su sredstva u vrijednosti većoj od 14,5 milijardi eura.

Također, članica sam Odbora za kulturu i obrazovanje. To mi je dosta bliska tema, budući da sam bila i veleposlanica pri UNESCO-u i članica državne Komisije za suradnju s UNESCOM-om, te sudjelovala na zaštiti i upisivanju Starog mosta u Mostaru i Mosta Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu na Popis svjetske baštine pri UNESCO-u. Ovaj Odbor je značajan i zbog toga što pokriva Erasmus+ program kojem su nedavno odobrena veća sredstva. Erasmus+ i slični programi ključni su za promociju europske ideje i mobilnost mladih..

 

Koliko je važan parlamentarni rad hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu te kako on utječe na hrvatsko predsjedanje Vijećem EU?

Mi smo glas hrvatskih građana, koji  su nas i izabrali na direktnim izborima.. Mi imamo odgovornost da kontroliramo rad Europske komisije i Vijeća. Imamo moć da odobrimo, popravimo ili odbacimo skoro sve legislativne dokumente koje donosi Komisija. Naravno, sve to činimo putem odbora u kojima djelujemo, kao i kroz utjecaj naše političke grupe. Naša Pučka stranka i dalje je najjača, i dalje predsjedava Komisijom, a po prvi put će potpredsjednica biti iz naše stranke HDZ-a i iz naše političke grupe EPP-a – gđa. Dubravka Šuica, što je iznimna čast i povjerenje ukazano Republici Hrvatskoj i premijeru Plenkoviću, koji je u ime EPP grupe vodio pregovore o formiranju nove Komisije. To je, naravno, i priznanje za rad i postignuća voditeljici izaslanstva HDZ-a u Europskom parlamentu, gđi. Šuici. Rad u Parlamentu od izuzetne je važnosti, jer preko naših postignuća građani Republike Hrvatske mogu vidjeti da naši napori imaju vidljiv rezultat na određene aspekte njihovog života. Predsjedanjem Vijećem EU-a Hrvatska je dobila, za stare članice tek rotirajuću, odgovornost da na šest mjeseci predvodi obitelj europskih naroda, ali budući da je Hrvatska članica tek šest godina, to je nešto što je prije desetak godina bilo nezamislivo i veliko je  zadovoljstvo i prilika da odmah na početku ukažemo na strateške interese naše države, kao na primjer proširenje, te mir i sigurnost na granicama s BiH i Srbijom. Zadatak mojih kolega i moj osobni zadatak  je stvoriti uvjete kojima ćemo olakšati rad i maksimalno iskoristiti hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a.

 

Kako će hrvatsko predsjedanje utjecati na europsku politiku proširenja na Zapadni Balkan?

 Europska integracija Zapadnog Balkana dugoročni je cilj Europske unije. Za Hrvatsku je to prvenstveno sigurnosno pitanje, s obzirom na to da dijeli najdužu granicu sa zemljama koje su izložene i drugim utjecajima, koji nisu uvijek blagonakloni prema sigurnosti EU-a. Fokus hrvatskog presjedanja treba biti u nalaženju rješenja i objašnjavanju koliko je značajno bez straha nastaviti  s proširenjem Unije . U Zagrebu će se u okviru hrvatskog predsjedanja  održati Zagrebački summit na ovu temu, i to točno dvadeset godina nakon što je isti takav samit u Zagrebu dao šansu i perspektivu za europske integracije.  Od starih zemalja-članica uz nas  je Njemačka, koja je još uvijek blagonaklona prema ovom pitanju. U tom istom „kampu“ su i zemlje Nove Europe, koje pozdravljaju proširenje, dok najveći otpor dolazi iz Francuske, koja smatra da bi Europu trebalo reformirati iznutra prije nego što se dopusti još jedan val proširenja. U fokusu hrvatskog predsjedanja bit će nastavak politika daljnje integracije Zapadnog Balkana. Želim  napomenuti  da je Republika Hrvatska najveći odvjetnik i prijatelj zemalja koje teže europskoj integraciji.

 

Koji će biti prioriteti, ali i glavni problemi, tijekom predsjedanja?

Naravno, svi ovdje u Bruxellesu nestrpljivo iščekujemo što će se dogoditi oko Brexita i koje će posljedice konačni ishod imati, pogotovo s obzirom na to da taj nedovršeni proces značajno usporava daljnju političku konsolidaciju Unije. Smanjuje se potpora populističkim snagama na obje strane političkog spektra, te možemo primijetiti kako dolazi do određenog „otrežnjenja“ dijela građana Europske unije koji su shvatili da su mobilnost, zajedničko tržište, te prava i slobode koje je osigurala europska integracija uzimali zdravo za gotovo. Prioriteti hrvatskog predsjedanja su održivi razvoj, prometno, energetsko i digitalno povezivanje, sigurnost građana, te zalaganje za snažnu i otvorenu Europsku uniju.

 

Kad se sve uzme u obzir – jesmo li spremni za Dan D 1. siječnja?

Nepotrebno je stvarati veliku „famu“ oko toga. Mi jesmo spremni, ali i uz pomoć tehničkih službi Europskog vijeća i prethodnog rumunjskog predsjedništva. Programski i logistički zahvat za koji su Vlada i premijer Plenković uložili očekivane napore sigurno će ispuniti standarde prijašnjih predsjedanja. Ponavljam, mi ćemo taj posao sigurno odraditi  kvalitetno. Budući da smo članica već šest godina, neće biti nikakvih nagrada za tekuće poslove. Međutim, Hrvatska može dobiti nešto posebno ako u programskom dijelu jasno iskaže svoje ključne interese u kontekstu članstva. Tu se radi o odgovoru na klasične težnje politike; sto možemo učiniti zajedno kao dobrobit europskoj zajednici država. Što se mene tiče, Hrvatska može i mora biti vođa u svom susjedstvu, i putem svoje politike ojačati mir i sigurnost, ponajviše u BiH i Srbiji za dobrobit cijele Europe.

 

Copyright © Željana Zovko 2017. Sva prava pridržana.