Željana Zovko

Objavljeno: 25.1.2020.

[Glas Slavonije] Štitimo Hrvatsku i Europsku uniju policijom i bez žice!

U tijeku je hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a. Jedna od važnih tema bit će i migrantska problematika. Što o tom pitanju može Hrvatska učiniti da se stanje popravi, situacija stabilizira i da granice EU-a, a time i RH budu sigurne od nelegalnih migrantskih valova?

– Od početka migrantske krize i otvaranja balkanske rute 2015. godine Europski parlament je preko Strategije za Zapadni Balkan ponudio rješenja u vidu jačanja sigurnosti zemalja na granici s Europskom unijom, njihovih institucija i vladavine zakona te preuzimanja odgovornosti za regularne migracije.

Kao izvjestiteljica za vanjski financijski instrument IPA III, vodim završne pregovore te inzistiram na jačem uvidu u pomoć institucijama zemalja Zapadnog Balkana u opremanju njihovih graničnih i policijskih službi u svrhu suzbijanja krijumčarskih lanaca trgovine ljudima. Republika Hrvatska kao vanjski čuvar granice Europske unije u ovom je trenutku najpozvanija ponuditi rješenje za ovo izuzetno osjetljivo pitanje za mir i stabilnost svog susjedstva jer bi u suprotnome nestabilnost regije izazvana migrantskim valom mogla direktno ugroziti i samu sigurnost Europske unije. Jednako tako očekujem i da Europski parlament ponudi kvalitetno i sveobuhvatno rješenje ove situacije.

Koliko su nedavne prozivke RH, uključujući i one iz susjedne nam BiH, zbog postupanja s migrantima utemeljene ili se radi o pukom senzacionalizmu iz nekih krugova u EU parlamentu?

– U Europskom parlamentu sam prilikom debate zatražila konačno rješavanje i preuzimanje odgovornosti političkih stranaka u BiH koje su neformiranjem Vijeća ministara ostavile vakuum u samoj zemlji i dovele do transporta migranata iz gradova na samu granicu s Europskom unijom, i to bez ikakve odgovornosti za njihovu sigurnost. Ova situacija je, naravno, odgovarala onim stranama u BiH Parlamentu koje ne žele vidjeti na vlasti ništa s hrvatskim predznakom pa je smatram uobičajenim i neutemeljenim pokušajem dovođenja sebi sličnih ideoloških sljedbenika i korištenja jedne humanitarno osjetljive situacije za druge ciljeve.

Vidjeli smo da je reagirala i međunarodna zajednica te stvorila pritisak da se vlast u Sarajevu konačno formira i da se situacija stabilizira i riješi na adekvatnoj razini. S obzirom na to da sam i sama bila izbjeglica, mučno mi je vidjeti ovakve pokušaje stjecanja poena na osobama u najnezahvalnijim životnim situacijama.

Mogućnost stvaranja tzv. hot-spotova u RH i BiH hrvatski premijer Plenković oštro je odbacio. Kad se sve uzme u obzir, gdje je rješenje problema migranata i migracija? Je li to zaštita granice između Turske i Grčke na kojoj kreće istočnomediteranska i zapadnobalkanska ruta?

– Premijer Plenković je upozorio da RH, ali ni BiH, neće postati hot-spot te se u tom cilju pomaže da se na granici između BiH i EU/RH ne dogodi žilet-žica koja bi razdvojila narode koje dijeli granica, a koji su vezani zajedničkim državljanstvom i nasljeđem. S tim u cilju trebamo naći rješenje za mirnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu koja će stabilizirati Republiku Hrvatsku s njezine istočne strane. Pohvalno je što je Bosna i Hercegovina nedavno usvojila Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini 2020. – 2023., koja će doprinijeti u borbi protiv krijumčarenja ljudi te dodatno osigurati stabilnost i jaču povezanost i suradnju institucija u suzbijanju trgovine ljudima.

Rješenje problema migranata i migracija vidljivo je u preuzimanju odgovornosti za regularne migracije i zaustavljanje lanca ilegalnih migracija i trgovine ljudima te prekid koridora kojima se granice svih ovih zemalja ugrožavaju. Upravo ovakav rasplet tražimo i s Turskom koja je veliki korisnik IPA fondova, kao i golemih FRiT fondova koji služe za zbrinjavanje migranata.

Koliko je i nedostatak novca jedan od glavnih uzroka migrantske krize na Zapadnom Balkanu?

– Ne vidim to kao jedan od glavnih uzroka migrantske krize na Zapadnom Balkanu, već smatram da je potrebno njihovo učinkovito i transparentno korištenje. To je ono što sam zagovarala u saslušanju s Komisijom te jednako tako i dalje tražim očitovanje i nastavak primjene naučenih lekcija o dosadašnjim greškama.

Štiti li Hrvatska svoje granice dobro i efikasno policijom ili bi se u zaštitu i kontrolu trebala uključiti i vojska, napose na granicu prema BiH?

– Ponosna sam na izuzetno visok stupanj odgovornosti i profesionalnosti hrvatskih policajaca. Smatram da nema potrebe ni za kakvim angažmanom naše vojske jer se hrvatska policija pokazala dosljednom u obavljanju danih obaveza, a što je uz nadležne europske institucije utvrdilo i povjerenstvo koje je dalo preporuku Komisiji za prijam RH u Schengen.

Copyright © Željana Zovko 2017. Sva prava pridržana.