Željana Zovko

Objavljeno: 24.10.2022.
Glas Slavonije

[Glas Slavonije] Željana Zovko: Snažno podupiremo europsku perspektivu ukrajinske države

O velikom međunarodnom skupu Krimske platforme, koji se održava u Zagrebu, 25. listopada, za ovotjedni Magazin Glasa Slavonije razgovarali smo sa Željanom Zovko (HDZ/EPP), zastupnicom u Europskom parlamentu.

Može li se taj događaj promatrati i kao još jedna potvrda ugleda i političke snage Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici?

– Prilika da Republika Hrvatska organizira summit na visokoj razini ovakvog kalibra s tako istaknutim gostima, pokazuje diplomatsku ulogu Hrvatske. Ovo će biti jedan od najvećih međunarodnih summita organiziranih u Hrvatskoj uz naše predsjedanje Vijećem Europske unije 2020. te održavanje summita Kina + 16 i Kongresa Europske pučke stranke 2019. godine. Tijekom posljednjih godina hrvatska Vlada uložila je mnogo truda u jače pozicioniranje i aktivniju ulogu Hrvatske na europskoj i međunarodnoj sceni. Domaćinstvom parlamentarnog summita međunarodne Krimske platforme, Hrvatska još jednom ističe svoju bezrezervnu potporu ukrajinskom narodu, a bit će to i izvrsna prilika da se pokaže da je Hrvatska stasala u ozbiljnog, odgovornog i čvrsto pozicioniranog partnera u euroatlantskim integracijama.

Neupitnu podršku Ukrajini nakon ruske aneksije Krima izrazio je na prvom Inauguracijskom summitu Krimske platforme u Kijevu krajem kolovoza 2021. hrvatski premijer Andrej Plenković. U međuvremenu je započeo rat, a vanjska politika RH dalje ističe da u svakom pogledu podržava Ukrajinu. Vaš komentar, kako se u EU-u gleda na takve stavove RH?

– Hrvatska je među prvim državama osudila rusku invaziju na Ukrajinu, uključujući i saborskom deklaracijom. RH je podržala pakete sankcija koje je Europska unija uvela Rusiji, rezoluciju o ruskoj agresiji u Ujedinjenim narodima i glasala za izbacivanje Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN-a, a snažno podupiremo i europsku perspektivu Ukrajine. S obzirom na naše iskustvo, Hrvatska nije dvojila ni sekunde kada je Rusija napala Ukrajinu, a što ima određenu težinu kako među članicama EU-a, tako i među našim saveznicima i partnerima.

U Europskoj uniji je općepoznato da je predsjednik Vlade Andrej Plenković godinama veliki zagovornik ukrajinske neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti, što je glasno isticao i dok je bio zastupnik u Europskom parlamentu. To je značajno pridonijelo ulozi naše zemlje u ovom trenutku i dovelo do toga da budemo domaćini summita Krimske platforme. Ukrajinu možemo najbolje podržati pokazivanjem svog europskog jedinstva. Hrvatska je u tom pogledu pokazala svoju odlučnost i nastavit će dijalog s drugim državama članicama kako bi postigla taj cilj.

Što je zapravo Krimska platforma? Što ona znači u širem geopolitičkom kontekstu, i koji su joj ciljevi?

– Krimska platforma je međunarodni format koji ima za cilj poboljšati učinkovitost međunarodnog odgovora na aneksiju Krima. Služi kao forum za sve veće sigurnosne izazove u Europi. Njezin značaj u geopolitičkom kontekstu leži u činjenici da njegovi sudionici inzistiraju da se, unatoč nezakonitoj aneksiji, mora nastaviti proces pronalaska rješenja za povratak Krima Ukrajini, jer je to međunarodnopravno neupitno. Platforma služi i kao koordinacijski format koji okuplja 45 zemalja i organizacija koje podupiru Ukrajinu kako bi surađivale i postavile okvir međunarodne politike prema Krimu. Nakon ruske deklaracije o pripajanju četiri druge ukrajinske regije, prvi parlamentarni summit Krimske platforme u Hrvatskoj bit će pravovremena prilika za predstavnike najvećih svjetskih demokracija za izražavanje jednoglasne osude ovih nezakonitih radnji.

Kada je riječ o vanjskoj politici Hrvatske, poseban interes daje se BiH, gdje je prioritet zaštita Hrvata. Čini li RH dovoljno, konkretno Vlada RH, na rješavanju problema od kojih je sadašnji izborni zakon najveći?

– Vlada Republike Hrvatske odnose s Bosnom i Hercegovinom i pitanje Izbornog zakona jasno je postavila kao prioritet svoje vanjskopolitičke politike. Ti napori su se isplatili i postignuti su značajni pomaci na europskoj i međunarodnoj razini, osobito oko ravnopravnosti Hrvata u BiH. Dvadeset godina nakon prvog Zagrebačkog summita, Hrvatska je bila domaćin summita zapadnog Balkana tijekom svog predsjedanja Vijećem EU-a. Ovaj događaj vratio je zapadni Balkan na vrh agende EU-a i još uvijek je česta tema rasprava u Bruxellesu. Upravo zahvaljujući kontinuiranoj hrvatskoj diplomatskoj aktivnosti, u konačnom tekstu Strateškog kompasa izričito se navodi da stabilnost BiH ovisi o načelima teritorijalnog integriteta, jednakost i nediskriminacija svih građana i konstitutivnih naroda. Vrijedna pozornosti je i činjenica da je zahvaljujući hrvatskim zahtjevima, Europsko vijeće u svojim zaključcima u lipnju prvi put izrazilo spremnost da BiH dodijeli status kandidata kada se radi o reformi ustava i izbornog zakona.

Nedavna odluka visokog predstavnika Schmidta da iskoristi svoje bonske ovlasti i konačno nametne izmjene izbornog zakona BiH ne bi bila ista da nije bilo odlučnih intervencija hrvatskih diplomatskih službi. Ova se intervencija može smatrati velikim uspjehom za Hrvate u Bosni i Hercegovini, jer se time poboljšava njihova uključenost u tijela vlasti u zemlji. Ova odluka je prvi korak prema konačnom i sveobuhvatnom dogovoru kojim se dodatno mijenja izborni zakon BiH, u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i međunarodnih sudova, koji će osigurati legitimnu zastupljenost Hrvata na svim razinama, uključujući i u Predsjedništvu BiH. Republika Hrvatska, kao i ja osobno u svom radu u Europskom parlamentu, i dalje ćemo inzistirati na cjelovitom dogovoru, jer je to prije svega pitanje sigurnosti i stabilnosti Hrvatske. (D.J.)

Copyright © Željana Zovko 2021. Sva prava pridržana.