Željana Zovko

Objavljeno: 20.3.2019.
VECERNJI LIST

Izborni zakon je test za budućnost BiH

Unekoliko rasprava pred Europskim parlamentom i drugim forumima u Bruxellesu upozoreno je na opasni protuustavni i protudaytonski presedan s isključivanjem Hrvata iz vlasti, čime se de facto dovršava proces etničkoga čišćenja započet u ratu kroz političku majorizaciju, što se onda odražava i na druge sfere života. Nametanje Željka Komšića najmalobrojnijim Hrvatima katolicima te poigravanje Domom naroda imaju potencijal dovesti BiH u najtežu krizu od Daytona. Eurozastupnica Željana Zovko u intervjuu za Večernji list poziva na zaokret, kako u BiH tako i u institucijama EU. Kako komentirate rezultate ovih izbora? Nedavno ste o tome upozorili na nekoliko europskih foruma i službenih institucija. – Nedavno održani izbori u BiH i izbor hrvatskog člana Predsjedništva kojega su izglasovale većinske bošnjačke zajednice, nažalost, najočigledniji su pokazatelj neravnopravne pozicije u današnjoj Bosni i Hercegovini. Hrvati, unatoč organiziranosti u otporu da im se nametne po treći put član Predsjedništva, izašli su dosad na izbore u najvećem broju od devedesetih godina i nisu bili u mogućnosti osigurati da njihov predstavnik sjedi u najvišoj instituciji u BiH, koja je u Daytonu uspostavljena kao jamstvo mira i ravnopravnosti triju zajednica. Ovo je sada već trći put da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH te tako ostavljaju Hrvate i druge građane BiH, koji se smatraju dio te treće konstitutivne zajednice, bez svoga legitimnog predstavnika, čime se grubo ruše načela Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Kako komentirate rezultate ovih izbora? Nedavno ste o tome upozorili na nekoliko europskih foruma i službenih institucija. – Nedavno održani izbori u BiH i izbor hrvatskog člana Predsjedništva kojega su izglasovale većinske bošnjake zajednice, nažalost, najogledniji su pokazatelj neravnopravne pozicije u današnjoj Bosni i Hercegovini. Hrvati, unatoč organiziranosti u otporu da im se nametne po treći put član Predsjedništva, izašli su dosad na izbore u najvećem broju od devedesetih godina i nisu bili u mogućnosti osigurati da njihov predstavnik sjedi u najvišoj instituciji u BiH, koja je u Daytonu uspostavljena kao jamstvo mira i ravnopravnosti triju zajednica. Ovo je sada već treći put da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH te tako ostavljaju Hrvate i druge građane BiH, koji se smatraju dio te treće konstitutivne zajednice, bez svoga legitimnog predstavnika, čime se grubo ruše načela Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Kome odgovara da se u BiH zadržava status quo? – O tome da može doći do krize neusvajanjem Izbornoga zakona, sukladno odluci Ustavnog suda u presudi “Ljubića, govorim i upozoravam u posljednje dvije godine otkada sam preuzela dužnost zastupnice u Europskom parlamentu. Politički kaos zbog svega ovoga u BiH opasna je prijetnja RH glede sigurnosti i ekonomskih odnosa. Europski parlament uvidio je opasnost statusa quo, a to je rečeno i u posljednjoj rezoluciji o Bosni i Hercegovini, usvojenoj velikom većinom na plenarnoj sjednici u kojoj se pozvalo BiH da žurno provede presude Ustavnoga suda i promijeni Izborni zakon te da se nakon izbora vlast formira sukladno odlukama istog ovog Suda o legitimnom predstavljanju naroda. O tome je bilo riječi i u izjavi visoke predstavnice i potpredsjednice Povjerenstva Mogherini i povjerenika Hahna u kojoj pozivaju na konstituiranje Doma naroda Parlamenta FBiH u skladu s odlukama Ustavnog suda nakon održanih izbora u BiH. Izjave nakon izbora, koje je izrekao član Predsjedništva kojeg nisu izabrali Hrvati, usmjerene prema Republici Hrvatskoj bile su izrazito neprijateljske, a isto je bilo tijekom kampanje gdje se na pojedinim izbornim skupovima dalo primijetiti i natpise s prijetnjama uperenim k najvišim dužnosnicima RH, članicama EU-a te NATO-u. Motiviranje antihrvatskoga raspoloženja i najnižih strasti kod onih birača u BiH koji su birali Komšića ne da bude predstavnik treće konstitutivne zajednice i simbol mira i stabilnosti te jednakopravnosti naroda kojeg bi trebao predstavljati, nego upravo suprotno, zasigurno ne pridonosi miru i stabilnosti same zemlje, koja je svoju prošlost i temelj za budućnost sazidala na mirovnom ugovoru triju političkih zajednica. Hrvati su treći put preglasani većinskom voljom bošnjačkih birača, kako promijeniti takvo stanje? – Ne samo Hrvati nego svi građani BiH koji se osjećaju dijelom većinski hrvatske zajednice. Kako to promijeniti? Vrlo jasno, izmjenom Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda koja će slijediti načela legitimnog predstavljanja na svim institucionalnim razinama, od Predsjedništva do Doma naroda. Sve ostale varijacije na temu kojima smo svjedočili u prethodnom razdoblju, a koje su inicirale unitarističke probošnjačke stranke bez kompromisa s legitimnim hrvatskim predstavnicima, ne dolaze u obzir. Ono što očekujemo od EU-a i odgovornih povjerenika jest da se uključe kao neutralni medijatori i facilitatori u pronalaženju rješenja o pitanju provedbe odluke Ustavnog suda. Očigledno je da će BiH nakon ovoga političkog nasilja nad Hrvatima zapasti u novu krizu. Vidite li spremnost institucija EU-a da pomognu BiH kako bi se postigao dogovor triju strana? – Kao što sam već rekla, Europski parlament je u svojoj rezoluciji pozvao na izmjenu Izbornoga zakona sukladno odlukama Ustavnoga suda. Nakon samih izbora visoka predstavnica Mogherini i povjerenik Hahn preporučili su primjenu odluke Ustavnoga suda u formiranju Doma naroda kao preduvjet u formiranju buduće vlasti. Hrvatska, kao jamac Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma, poduzela je korake na najvišoj razini kako se ova nepravedna situacija, koja je ogorčila najmanju zajednicu u BiH, ispravi. Premijer Plenković upoznao je predsjednika Republike Francuske Macrona o situaciji koja je proistekla grubim kršenjem duha Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma, a zatim je na Europskom vijeću isto objasnio svojim kolegama – premijerima i šefovima država. Idućeg tjedna održat će se rasprava o ovom pitanju na sastanku Vijeća za vanjske poslove kao nastavak inicijative Republike Hrvatske. S druge strane, svih jedanaest zastupnika Europskoga parlamenta iz Hrvatske, bez obzira na političku pripadnost, djelovalo je unisono i upozorilo europske čelnike na eklatantno kršenje duha Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma i opasnosti za mir i stabilnost na granicama EU-a koje proizlaze kršenjem sporazuma. Nedjelovanje u BiH otvara mogućnost dodatnog destabiliziranja regije i granica Hrvatske, a samim time i granica Europske unije, odnosno NATO-a. Mislim kako je Europskoj uniji u interesu pomoći BiH u pronalaženju dogovora koji bi zadovoljio sve tri strane. Probošnjačke stranke najavljuju razbijanje Daytonskog sporazuma, ukidanje konstitutivnosti naroda i negiranje legitimnih izbora. Kako to komentirate? – To su samo želje koje prolongiraju situaciju zamrznutog mira umjesto pomirenja i vode k daljnjoj polarizaciji zemlje. Na to sam kontinuirano upozoravala. Probošnjački pokušaji unilateralnog ukidanja konstitutivnosti samo pridonose daljnjem polariziranju BiH. Takvi pokušaji guraju Republiku Srpsku još ¡ bliže Putinu te izlažu zemlju još ¡ jačoj nestabilnosti. Ozbiljno se pitam čije interese oni zastupaju kad odašilju takve poruke koje dublje destabiliziraju samu zemlju i čine je podložnu neprijateljskim, neeuropskim utjecajima. Pitanje konstitutivnosti je pitanje mira i stabilnosti, a vraćanje hrvatske komponente u partnersku poziciju otvara mogućnost za srednji put između dvaju ekstrema, unitarizma i separatizma, te jača mir i sigurnost na granicama Hrvatske, a samim time i EU-a. Usmjeravajući BiH prema euroatlantskim integracijama pomiču se vanjske granice EU-a dublje prema zapadnom Balkanu. Europske institucije stalno ističu utjecaj Rusije, Turske i arapskih zemalja u regiji, no čini se da ne čine dovoljno kako bi se to zaustavilo ili promijenilo. Dijelite li taj stav? – Republika Hrvatska dijeli viš¡e od 1000 kilometara granice samo s BiH pa nam je od iznimne važnosti stabilna i mirna Bosna i Hercegovina koja uspješno napreduje prema članstvu u Europskoj uniji. BiH je ključna za stabilnost cijele regije pa se nadam većem angažmanu EU-a kao neutralnoga medijatora i facilitatora u provedbi Izbornoga zakona sukladno odlukama Ustavnoga suda. Strategija proširenja Europske unije na zapadni Balkan stavlja ponovno u fokus Bosnu i Hercegovinu i regiju, za što su planirane brojne inicijative koje će pomoći u rješavanju ključnih institucionalnih problema, kao i u davanju potpore u provedbi reformi za boljitak građana. Nadam se kako će strategija o proširenju EU-a na zapadni Balkan biti popraćena većom financijskom omotnicom u sljedećem višegodišnjem razdoblju. EU kao najstabilniji mirovni projekt u posljednjih 70-ak godina još uvijek je privlačan državama regije. EU briše granice i podiže standard za svakog građanina i kolektiv. Načelo supsidijarnosti, regionalni razvoj i poštivanje kulturne različitosti brana je za ove gore navedene treće neeuropske utjecaje. Nitko od razočaranih građana ne traži put za bolju budućnost istočno, nego upravo suprotno, bolju budućnost vidi u Europskoj uniji. Tome bi trebali težiti i najpozvaniji da zaštite narode i građane od neeuropskih utjecaja.

Izvor:

VECERNJI LIST

Copyright © Željana Zovko 2017. Sva prava pridržana.