Željana Zovko

Objavljeno: 13.12.2019.
http://NACIONAL.HR

[NACIONAL]: ŽELJANA ZOVKO: ‘Plenkovića nitko ne može zamijeniti u Hrvatskoj

13. prosinca 2019.

HDZ-ova ZASTUPNICA U EUROPSKOM PARLAMENTU govori zašto je uvjerena u pobjedu Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima i udivljeno objašnjava zašto misli da je premijer Plenković nezamjenjiv na čelu HDZ-a i hrvatske vlade.

 

Pod pokroviteljstvom Željane Zovko, zastupnice i članice Odbora za kulturu i obrazovanje, u Europskom parlamentu u Bruxellesu održana je konferencija o kulturnoj baštini Republike Hrvatske u čast četrdesete godišnjice upisa prvih lokaliteta RH na popis Svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Eurozastupnica Željana Zovko ima iskustva u vanjskim poslovima i diplomaciji. Završila je studij francuskog jezika na Sveučilištu North London. Političku i diplomatsku karijeru započela je u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine 1999. godine, gdje je radila kao suradnica za odnose s javnošću te kao predstojnica ureda hrvatskog člana Predsjedništva. Bila je veleposlanica Bosne i Hercegovine u Francuskoj od 2004. do 2008. godine, a tijekom istog razdoblja i nerezidentna veleposlanica u Alžiru, Tunisu, Monaku i Andori te stalna predstavnica Bosne i Hercegovine u UNESCO-u. Između 2008. i 2011. godine bila je veleposlanica Bosne i Hercegovine u Španjolskoj te nerezidentna veleposlanica u Maroku, a od svibnja 2015. do listopada 2016. veleposlanica Bosne i Hercegovine u Italiji. Na prvim i drugim hrvatskim izborima za Europski parlament sudjelovala je na listi koalicije predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom. Članica je Europskog parlamenta od 2016. godine. U razgovoru za Nacional Željana Zovko komentirala je politiku Andreja Plenkovića i predstojeće predsjedničke izbore, a osvrnula se i na migrantsku krizu i moguće proširenje Europske unije.

NACIONAL: Kako komentirate posljednje ankete koje pokazuju da troje predsjedničkih kandidata – Kolinda Grabar Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro – na počeku službenog dijela kampanje imaju podjednaku podršku birača?

Osvrnula bih se na činjenicu da pokojni Helmut Kohl nikada nije držao do anketa. Ne vjerujem anketama, ja vjerujem narodu i glasu razuma. Čvrsto sam uvjerena u pobjedu naše predsjednice koja je učvrstila imidž Republike Hrvatske u svijetu i koja će stabilno i dalje voditi zemlju kao predsjednica i kao najljepša slika onoga što Hrvatska može ponuditi na vanjskopolitičkom planu.

NACIONAL: Ima li u HDZ-u panike, s obzirom na rezultate anketa?

Apsolutno ne postoji panika, mislim da smo svakoga dana sve uvjereniji u svoju pobjedu. Svjesni smo da se treba dodatno angažirati kako bismo pokazali izbornu volju svoga članstva i naroda, ali drugi kandidati nemaju šanse.

NACIONAL: Tko onda daje glasove Miroslavu Škori?

Ponavljam, ankete nikada nisu pokazatelji prave situacije na terenu i ne želim komentirati kandidaturu Miroslava Skore, kao ni ostale predsjedničke kandidate.

NACIONAL: Što ako se dogodi da Kolinda Grabar- Kitarović ne pobijedi na izborima, što to znači za HDZ i Andreja Plenkovića?

Gospođa Kolinda Grabar-Kitarović bit će i dalje hrvatska predsjednica, u to nema sumnje, tako da ni o kojem drugom scenariju ne razmišljamo u ovom trenutku.

NACIONAL: Može li Andreja Plenkovića itko zamijeniti na čelnom mjestu u HDZ-u?

Andreja Plenkovića nema tko zamijeniti u cijeloj Republici Hrvatskoj u ovom trenutku, tako da nema ni smisla govoriti o tome može li ga netko zamijeniti na čelu HDZ-a. On je najkompetentnija osoba koja želi dobro svakom građaninu i svima onima koji žele dobro Hrvatskoj. Za njega ne postoji zamjena niti postoji kompetentnija i pripremljenija osoba koja bi zemlju transformirala i promijenila u jedno demokratsko i pošteno društvo, na razinu svih europskih zemalja koje rade za boljitak svojih građana. Sve ono što premijer radi, radi u dobroj volji i namjeri. Nakon dugog procesa tranzicije društva i tranzicijske ekonomije, Andrej Plenković došao je u pravom času da Hrvatsku izvede na pravi put i da svojim primjerom pokaže što jedan odgovoran političar mora raditi za svoj narod.

NACIONAL: Od koga i čega Andrej Plenković želi očistiti HDZ pa zato ima unutar stranke puno protivnika?

Andrej Plenković ne bori se ni protiv čega, on se bori za nešto! On se bori za normalnog, običnog malog čovjeka koji nikada nije imao šansu opstati zahvaljujući samo svojim kvalitetama i svom napornom radu, on se bori za ljude koji će se dokazivati radom i trudom i koji će pošteno pomoći svojem društvu.

NACIONAL: Znači li to da Plenković čisti HDZ od lopova i uhljeba?

Andrej Plenković se bori za istinu, za trud, rad i za vrednovanje rezultata rada u čitavom hrvatskom društvu. Apsolutno se bori proti svih pojava u društvu koje ukazuju na to da se može ičim drugim postići boljitak osim istinom i poštenim radom. Svemu onom čemu nema mjesta u društvu, nema mjesta ni u blizini Andreja Plenkovića.

NACIONAL: Dakle, ni mjesta u HDZ-u?

Apsolutno. Tu je riječ o transformaciji jedne stranke i čitavog društva i sve to Andrej Plenković čini pokazujući svojim primjerom. On ne uvodi nikakvu diktaturu, nego jednostavno oko sebe ne želi niti prihvaća bilo što što ima naznaka diktature, lopovluka i kriminalnih radnji.

NACIONAL: A kako se onda u to uklapaju Plenkovićev zamjenik Milijan Brkić i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, koji mu drži većinu u Saboru?

Andrej Plenković svojim primjerom pokazuje kako se živi i radi, a sve ostalo, kao legalist, prepušta nadležnim institucijama. U svemu postoji presumpcija nevinosti, nikoga se ne može osuditi na temelju glasina, a ono što on čini je da svaki stup društva radi najbolje i uz najbolji kadar, kako te poslove i treba raditi u demokraciji. Plenković ni na koji način ne želi u Hrvatskoj dozvoliti autokraciju i diktaturu, što neki zagovaraju, posebice Mislav Kolakušić. On se bori za nezavisno sudstvo, za demokraciju društva u kojem će svako raditi i odgovarati za svoj posao. Andrej Plenković nije ni Isus niti Poncije Pilat, zato gaje pogrešno prozivati da bi trebao utjecati na sudstvo i policiju. On želi jedno demokratsko društvo u kojem će svaka grana vlasti biti odgovorna za ono što radi i za što je plaćena.

NACIONAL: Prosvjetari su štrajkali više od mjesec dana, održali su nekoliko prosvjeda od kojih je onaj na Trgu bana Jelačića okupio više od 40 tisuća ljudi. Je li se Vlada uplašila većih nemira?

Nadam se da u Hrvatskoj do takvih situacija neće nikada doći iako su prosvjedi u zemljama zapadne Europe, u kojima stradavaju ljudi i imovina, sasvim normalna stvar. Policija u Francuskoj na prosvjednike izlazi s vodenim topovima, svjedoci smo da prosvjednici svake subote razbijaju i rade nereda po ulicama Pariza. U Hrvatskoj ljudi u glavnom prosvjeduju mirno, nadam se da će tako i ostati.

NACIONAL: No svjedočili smo prije nekoliko godina prijetnjama plinskim bocama, to nije bila nimalo ugodna situacija?

Najosjetljiviji i najranjiviji dio poslijeratnog društva su branitelji. Još se nisu izliječile sve rane,

posebice tragična sudbina nestalih osoba, zato svaka vlast mora imati prema braniteljima posebnu senzibilnost. Problemi branitelja moraju se riješiti i tu država ne može i ne smije škrtariti.

NACIONAL: Zašto migranti lako prolaze granice zemalja Zapadnog Balkana?

Trgovina ljudima danas je jedan od najunosnijih poslova i ako nemate dovoljno novca da uspostavite graničnu službu, da platite i opremite ljude, vi se ne možete boriti s naletom migranata. Nedostatak novca, odnosno ljudi i opreme, nije samo problem Bosne i Hercegovine, nego i Sjeverne Makedonije i ostalih zemalja regije. Upravo nam je ministar unutarnjih poslova Sjeverne Makedonije prošloga tjedna rekao da je njegovoj zemlji u ovom trenutku najpotrebnije što više ulaganja u opremu i zaštitu granica. Kada je u pitanju Srbija, može se postaviti i pitanje koliko i kada oni žele kontrolirati svoj teritorij i kome ga prepuštaju. Migranti su postali najpoželjnija roba na crnom tržištu, za koju se vrlo lako nalazi kupac koji omogućava transfer i koji na tom putu traži suradnike. Tako je nastao jedan dobro razvijeni kriminalni lanac i države na granicama jugoistočne Europe mogle bi u budućnosti postati potpuno propusne za milijune izbjeglica iz Afrike i kriznih područja koji bi mogli potpuno destabilizirati Europski kontinent. To je znak upozorenja Europi da mora reagirati. Frontex i europska policija moraju biti prisutni u zemljama Zapadnog Balkana. Europa mora ulagati puno više novca kako bi štitila svoj mir i svoju sigurnost što dalje od svojih zapadnih centara.

NACIONAL: Koliko je za probleme vezane uz migrantsku krizu kriva kriza vlasti u Bosni i Hercegovini?

Konačno je došlo do pritiska Europske unije i međunarodne zajednice na političare u Bosni i Hercegovini da se postigne dogovor oko formiranja vlasti kako bi se koordinirano kontrolirala i regulirala migrantska ruta koja prolazi kroz tu zemlju. Kada su krijumčari shvatili da je Bosna i Hercegovina jedna porozna zemlja, da nema političkog kompromisa, iskoristili su njene slabosti te su vrlo lako uspostavili nove tranzitne kanale koji danas ugrožavaju hrvatsku granicu. Nedostatak sigurnosnog upravljanja migrantskom krizom rezultirao je time daje Bosna i Hercegovina preplavljena migrantima i nalazi se na rubu humanitarne katastrofe. Nezakonite migracije velika su opasnost za sigurnost jedne zemlje i sigurnost njenih građana, svaka ozbiljna država mora štititi svoje granice i mora znati tko ulazi u njezin prostor. Nijedna država ne bi smjela na svoj teritorij puštati ljude bez dokumenata, za koje se ne zna tko su, otkud su i kakve su im namjere. To se odnosi na sve zemlje na balkanskoj ruti, uključujući i Srbiju.

NACIONAL: Zašto se Danska i Nizozemska, a posebice Francuska, protive daljnjem proširenju Europske unije? Hoće li proširenja uopće biti ili su vrata EU-a nakon ulaska Hrvatske ostala zaključana?

Danska i Nizozemska samo su slijedile liniju predsjednika Macrona koji je radi svojih unutarnjih političkih previranja izabrao reformu Europe prije njezina proširenja. Moramo znati da u Francuskoj proširenje nije privlačna tema zato što u Francusku nakon liberalizacije viznog režima dolazi puno ljudi iz Albanije koji traže politički azil. I to pobuđuje otpor stanovništva. Osim toga, vijesti i slike iz zemalja Zapadnog Balkana često su loše, tu svjedočimo konstantnim previranjima, otporima i kršenjima ljudskih prava, a nitko ne želi u svoj prostor primiti problematičnog susjeda. Zemlje koje spominjemo boje se da će s daljnjim proširenjem samo dobiti nove probleme. S druge strane, pitanje proširenja je pitanje mira i sigurnosti, upravo tome svjedočimo i sada tijekom problema s ilegalnim migracijama. I tu je razlika između Njemačke i Francuske. Njemačka je to shvatila tijekom rata u Jugoslaviji, kada je milijun izbjeglica potražilo spas unutar njezinih granica. Kada je Njemačka shvatila s kakvom se katastrofom suočava, priznala je Republiku Hrvatsku. Njemačka je, dakle, shvatila da je pitanje proširenja zapravo pitanje jačanja Europske unije. Pred Francuskom je sada da to objasni svojim građanima. Pitanje svih pitanja je hoćemo li Francusku uvjeriti da je proširenje europski strateški interes. Pitanje proširenja, odnosno zatvaranja crne rupe na Balkanu, pitanje je opstanka Europske unije.

NACIONAL: Možemo li očekivati da tijekom petogodišnjeg mandata nove europske administracije barem jedna zemlja Zapadnog Balkana uđe u Europsku uniju?

Čvrsto vjerujem da možemo očekivati da će jedna od zemalja, ona koja pokaže najveću spremnost da transformira svoje društvo i ispuni sve zahtjeve, u ovom mandatu ući u Europsku uniju. Najspremnija i najbliža tom cilju je Crna Gora, ali se situacija može preko noći promijeniti ovisno o tome kako politički lideri odluče.

NACIONAL: Kako komentirate odnos Europe i SAD-a, toplo- hladno?

SAD je naš najsnažniji partner i s njim moramo tražiti europska rješenja za naša krizna područja. Prije dva tjedna delegacija vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta bila je u posjetu Kongresu, State Departmentu i Odjelu za nacionalnu sigurnost. Razgovarali smo o tome kako ponovo izgraditi jače veze između Europe i Amerike i kako graditi naše partnerstvo. Mislim da tu postoji veliko razumijevanje te tražimo način na koji ćemo ukloniti kakofonije i šumove u našoj komunikaciji.

NACIONAL: Tko je jači oslonac Hrvatskoj, Njemačka ili SAD?

Ni jedna ni druga ne mogu se isključiti, to su hrvatski strateški saveznici. Njemačka je kao bliži susjed apsolutno na tom tragu, ali Njemačka je uvijek bila i suradnik Amerike tako da se tu ne treba tražiti razlika. No moram posebno istaknuti da nam je SAD pomogao u oslobađanju zemlje, imah’ smo njihovu jaku potporu, Amerikanci su bili naši partneri i uvijek ćemo biti američki partner u ovom dijelu Europe.

NACIONAL: Navodno će krajem 2020. biti ukinute vize za hrvatske građane. Zašto je Hrvatska morala čekati više od osam godina da se njezinim građanima ukine viza? Nismo li na to imali pravo odmah po ulasku u Europsku uniju?

Ovdje je problem broj ostanaka, odnosno ilegalnog boravka u SAD-u nakon isteka viza. Taj broj ne smije proći više od tri posto od ukupno izdanih viza. S obzirom na činjenicu daje Hrvatska davala putovnice i Bošnjacima, uz Hrvate iz Bosne i Hercegovine, ne može se potpuno kontrolirati broj onih koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu i svoju budućnost traže u SAD-u. Budući da broj ostanaka premašuje tri posto, dolazi do restriktivnih mjera koje ograničavaju slobodu kretanja građana Hrvatske koji žive na teritoriju SAD-a. Pretpostavlja se da čak milijun građana Bosne i Hercegovine ima dvostruko državljanstvo. Mi imamo i veliki broj Srba koji imaju hrvatske putovnice, čime oni automatski postaju građani Europske

unije.

NACIONAL: Kako komentirate odnos Hrvatske i Srbije?

Srbija shvaća, koliko god to željela ili ne željela priznati, da je Hrvatska strateška članica Europske unije koja joj može pomoći na njenom europskom putu. No Srbija mora s Hrvatskom izgraditi iskreniji odnos, počevši od pitanja nestalih. Srbiji su potrebne korjenite reforme kako bi dijelila europske vrijednosti, prvenstveno kada je riječ o zaštiti manjina, zaštiti drugačijih i slabijih. Hrvatska će pomoći Srbiji na njenom europskom putu, ali ona mora ispuniti sve kriterije koji se od nje traže. Mladi u Srbiji žele u Europsku uniju. Ako se želi sačuvati jedno biće koje će obnoviti Srbiju, onda i izjave političara moraju biti primjerenije i prilagođene mladima koji dolaze, kako bi bili što produktivniji i kako bi ostali tamo gdje su rođeni. Od novih generacija očekujemo da jednim novom dijalogom izgrade mostove s Hrvatskom.

Copyright © Željana Zovko 2017. Sva prava pridržana.