Željana Zovko

Objavljeno: 26.6.2020.

[NL] Zovko: Hrvatska na izazove odgovorila s velikom zrelošću

Zagreb/Bruxelles, 26.lipnja 2020.

Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom (EU) ne može se prosuđivati uobičajenim standardima, smatra SDP-ov hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, dok HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu (EP) Željana Zovko ocjenjuje kako je najveće postignuće hrvatskog predsjedanja to što je »Hrvatska vratila povjerenje građana u EU«.

Picula i Zovko sudjelovali su jučer u virtualnom razgovoru s novinarima o postignućima hrvatskog predsjedanja EU-om koje završava 30. lipnja, i očekivanjima od njemačkog predsjedanja koje počinje dan kasnije, 1. srpnja. U razgovoru su sudjelovali i njemački potpredsjednici Europskog parlamenta, socijaldemokratkinja Katarina Barlev te pučanin Rainer Wieland. Picula je podsjetio kako je Hrvatska predsjedanje preuzela u vrijeme velikih promjena, kada je počeo novi legislativni i institucionalni ciklus u EU-u, pa su izazovi golemi i bez pandemije COVID-19: Europska unija, kazao je Picula, trebala je organizirati uređeni Brexit, a mora se nositi i s gospodarskim izazovima, migracijama, klimatskim promjenama i rastućim populizmom.

Smirivanje panike

Hrvatska je svoje predsjedanje započela koncentrirajući se na dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru, Brexitu, pripremama za Konferenciju o budućnosti Europe i summitu EU i zapadnog Balkana, no predsjedanje je »uistinu proteklo u izazovnom okruženju«, kazao je Picula. On je izvjestitelj EP-a za zapadni Balkan, pa je zanimljiva njegova ocjena o tome da je summit EU-zapadni Balkan, koji je održao virtualno, postigao »umjereni uspjeh«, jer su deblokirani pregovori Sjeverne Makedonije i Albanije, a ovih dana napreduju i pregovori Crne Gore s EU-om. »Uspjeh svakog predsjedanja nije u promicanju nacionalnog interesa države predsjedateljice, nego u koheziji cijele Unije, s krajnjim ciljem da sve države rade zajedno. U tom smislu, hrvatsko je predsjedanje bilo pod teškim pritiskom, i o njemu se ne može suditi po uobičajenim standardima«; kazao je Picula.

Okolnosti u kojima je Hrvatska predsjedala EU-om Željana Zovko nazvala je »nevjerojatnima za sve Europljane«. Zovko ocjenjuje da je Hrvatska na njih »odgovorila s velikom zrelošću«, te kaže kako je »uspjela smiriti paniku kada se na početku pandemije u Italiji nije mogao aktivirati europski mehanizam solidarnosti«. »Hrvatska je bila u najboljoj poziciji da reagira u toj situaciji, jer ima sposobnost da se prilagodi i reagira suosjećajno i sa solidarnošću«, tvrdi Zovko.

Migrantska kriza

Zovko je ponosna što je Hrvatska summitom EU-Zapadni Balkan »vratila nadu Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, ali i cijelom zapadnom Balkanu, jer problemi u toj regiji opet rastu«. »Premijer Andrej Plenković nije zaboravio zapadni Balkan«, kaže Zovko, pa podsjeća da se ove godine obilježava 25 godina od Davtonskog sporazuma, a »Hrvatska je granična zemlja i zna što znači stabilnost«. Zovko je govorila i o migrantskoj krizi, spominjući »napade na grčke granice«.

Podsjetivši na odlazak premijera Plenkovića na granicu Grčke i Turske zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, Zovko je kazala kako je premijer »poslao snažne poruke da napadi na granice moraju stati«, baš kao i »instrumentalizacija ljudske mizerije«. Hrvatska sada »predaje baklju odgovornosti Njemačkoj«, kaže Zovko, koja vjeruje da će kancelarka Angela Merkel uspjeti usuglasiti različite interese sjevernih i južnih članica o fondu za obnovu Europe, kao i »uspjeti kombinirati potrebe i želje svih građana EU-a«. U proteklih šest mjeseci, tvrdi Zovko, EU pod hrvatskim predsjedanjem nije dopustila da populisti zagospodare javnim prostorom kako su to uspjeli nakon ekonomske krize 2008. godine.

»To je najveće postignuće hrvatskog predsjedanja: Hrvatska je pokazala da EU može štititi te biti solidarna i suosjećajna, čime je vraćeno povjerenje građana u EU. Bez toga, svi bismo se osjećali napuštenima,« ustvrdila je HDZ-ova europarlamentarka.

Važnost usvajanja europskih planova o budućim pandemijama

Potpredsjednici EP-a Rainer Wieland i Katarina Barley govorili su o predstojećem njemačkom predsjedanju, istaknuvši važnost postizanja suglasnosti članica o Višegodišnjem financijskom okviru i fondu za oporavak Europe, alt i kompromisa Europskog vijeća, Europske komisije i Europskog parlamenta o konačnom iznosu tih ključnih europskih financijskih izvora za sljedeće razdoblje. Istakli su također važnost usvajanja europskih planova o mogućim budućim pandemijama, kao i potrebu da Konferencija o budućnosti Europe uistinu otvori prostor mišljenju europskih građana jer, prema Wieland, postoji opasnost da se istinski glas građana EU-a ne čuje dovoljno.

Copyright © Željana Zovko 2017. Sva prava pridržana.