Željana Zovko

Objavljeno: 29.10.2018.
Glas Slavonije

U posljednjih su dvadeset godina Hrvati u BiH svedeni na obespravljenu zajednicu

Jedini izlaz iz ove situacije je ozbiljan angažman europskih institucija

Željana Zovko, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu, za naš je list komentirala ishod općih izbora u Bosni i Hercegovini, svoje aktivnosti u EP-u i europskim izborima koji će se održati u svibnju 2019. godine.

Predvidljiv, ali i sporan rasplet izbora u BiH, bar kada je o hrvatskom predstavniku u Predsjedništvu BiH riječ, bio je tema i vašeg nedavnog izlaganja na konferenciji u Bruxellesu. Vidite li izlaz, nekakvo svjetlo na kraju tunela, iz situacije u kojoj se hrvatski narod u BiH tu našao nakon što su izbori održani prema starim pravilima, unatoč tome što je sporni dio izbornog zakona Ustavni sud BiH davno srušio?- Nažalost, svjedoci smo da je treći put u Bosni i Hercegovini narušena volja hrvatskog biračkog tijela te su umjesto kandidata kojemu su većinski dali glas u Predsjedništvu BiH dobili člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda izglasanog od strane drugog većinskog naroda u Federaciji, tako da sad imamo situaciju da jedan narod nema svoga predstavnika u najvažnijoj instituciji koja je uspostavljena Daytonom i čiji su predstavnici s razlogom bili predviđeni iz tri konstitutivna naroda kako bi garantirali onaj osjetljivi balans.

Centralizam i separatizam

– Hrvati u BiH predvodili su zemlju u euroatlantskim integracijama, što je nedavno izjavio direktor Službe za vanjske poslove EU-a na međuparlamentarnom zasjedanju u Beču na temu sigurnosti na zapadnom Balkanu, a na istu temu sam imala obraćanje i upit na konferenciji u Bruxellesu gdje su i moje kolege iz drugih europskih zemlja izrazile istu zabrinutost. Sad imamo drukčiju situaciju gdje u Predsjedništvu BiH zbog stavova koje jedna strana zastupa težeći centralizmu, negiranjem legitimnog prava naroda i imajući dva predstavnika jednog naroda iz Federacije gura drugu stranu k većem separatizmu i otvaranju utjecajima zemalja koje ne želimo na granici s RH. U posljednjih dvadeset godina čitavim nizom nasilnih promjena izbornog zakona Hrvatima su oduzeta prava koja su Washingtonskim i Daytonsko-pariškim sporazumom stekli te su svedeni na obespravljenu zajednicu koja je usprkos ovim udarima svoju pravdu tražila preko Ustavnog suda i očitovanja o legalnosti odluka koje su donošene. Presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić i u slučaju grada Mostara jasno je pokazala da mora postojati veza između legitimne zastupljenosti odabranih predstavnika i zajednice koja ih bira. Ovim su i odredbe izbornog zakona koje to nisu odražavale ukinute i naloženo je BiH da iste implementira te da se politički predstavnici dogovore o modelu koji će odražavati namjeru Daytonsko-pariškog sporazuma. Nažalost, ovo se nije dogodilo i ušli smo u izborni proces gdje smo dobili ovu situaciju. Europski parlament je u svojoj posljednjoj rezoluciji naložio provođenje ove presude i donošenje novog izbornog zakona. Ohrabruje izjava Mogherini i Hana nakon ovih izbora o važnosti konstituiranja Doma naroda sukladno ovoj presudi. Jedini izlaz iz ove situacije je ozbiljan angažman najviše razine europskih institucija i država članica, osobito zemalja koje su u Vijeću za provedbu mira, te nalaženje rješenja koje će svim zajednicama dati garancije i isti udio. To je jedino rješenje za dugoročnu održivost i napredak BiH.Iz današnje perspektive, koliko je realan i koliko brz može biti put BiH prema članstvu u Europskoj uniji?- Nedavno predloženo izvješće Komisije o BiH jasno naglašava kako je napredak zamjetan, ali da su prisutni mnogi problemi. Reforma sudstva i javne uprave te korupcija ocijenjeni su od Komisije kao najveći izazovi uz međuetničku polarizaciju. BiH mora uložiti dodatne napore kako bi ispunila uvjete za daljnju europsku integraciju, ali, ponavljam, preduvjet europskih integracija BiH rješavanje je unutarnjih odnosa i osiguravanje potpune ravnopravnosti svih zajednica. I na kraju, i da su svi ti tehnički preduvjeti ispunjeni, članstvo zahtijeva većinsku podršku BiH u svakoj državi članici. Nerealno je očekivati pozitivan ishod glasanja u Saboru prije nego što Sarajevo popravi svoje retoriku spram Hrvatske i razriješi otvorena pitanja.Kako biste ocijenili današnje odnose između Hrvatske i BiH?- Bosna i Hercegovina je Republici Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja s kojom RH dijeli najdužu granicu i u interesu je RH kao europske članice da ima mir i stabilnost na svojim granicama. Jedan od konstitutivnih naroda u BiH je hrvatski narod i građani BiH koji su na različite načine vezani uz njih, i interes RH po tom pitanju je da oni imaju institucionalni udio u toj državi, jer je to garancija stabilnosti i održivosti BiH. Republika Hrvatska i njezino vodstvo od predsjednika Tuđmana do premijera Plenkovića u povijesnim teškim momentima uvijek su štitili interese BiH i te trećekonstitutativne jedinice u njoj.Prvi put izglasavanjem nezavisnosti Bosne i Hercegovine kad je pokojni predsjednik Tuđman pozvao Hrvate u BiH da podrže ovaj referendum do zaštite bošnjačkog naroda tijekom rata u BiH kad je većina izbjeglica iz BiH iz bošnjačkog naroda bila smještena u Hrvatskoj do sprječavanja da Bihać doživi sudbinu Srebrenice. Nažalost, tri puta je dobra volja hrvatskog naroda i RH izigrana, te onda još tri puta biranjem Hrvatima člana Predsjedništva od strane većinskog bošnjačkog naroda te sustavnim lobiranjem kod međunarodne zajednice u Sarajevu k vođenju zemlje u centralizam. To dekonstituiranje Hrvata je jasno indikacija RS što ih čeka ako se politika centralizacije nastavi. Ta politika plaši RS i gura ih spram separatizma. Sve ovo dovelo je do nepovjerenja i izigravanja dobre volje što utječe i na atmosferu koja se stvara u javnom diskursu. To je destabilizacija koja jako brine Hrvatsku. Predsjednik Vlade Plenković još je kao zastupnik u EU parlamentu svojim angažmanom osigurao da predsjednik Čović preda zahtjev za članstvo BiH u EU-u i hrvatski zastupnici u EU parlamentu konstantno su angažirani da tu zemlju stave na radare proširenja EU-a time štiteći i pomjerajući vanjske granice EU-a. RH će uvijek biti najsnažniji zagovaratelj europskog puta Bosne i Hercegovine te će svim svojim mogućnostima pružiti pomoć kako bi stvorili preduvjete za mir, stabilnost i sigurnost na zapadnom Balkanu. Takvi preduvjeti mogući su samo u stabilnoj BiH u kojoj svaka zajednica ima svoja prava i institucionalnu ravnopravnost i koja teži europskom putu.Jedna ste od najaktivnijih hrvatskih predstavnica u Bruxellesu, članica ste Odbora za razvoj i Odbora za vanjske poslove, kao i izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom Europskog parlamenta. Čime ste u svome radu u dvije godine najzadovoljniji, koje vas je područje djelovanja najviše zaokupilo?- Najviše me zaokupio problem sigurnosti i zaštite vanjskih europskih granica od kojih je RH najizloženija, odnosno uzroci nestabilnosti u BiH. Tu su i moji amandmani na izvješće o napretku Srbije koji se tiču opasnosti ilegalnih migracija k EU-u uvođenjem bezviznog režima za Iran, danas imamo situaciju da je Srbija korigirala zbog ovih upozorenja svoje vizne režime sa zemljama koji mogu potencijalno biti izvor migranata, te amandmani kojima se traži od Srbije da jače djeluje u borbi protiv krijumčara izbjeglica kako se Hrvatska ne bi suočavala s današnjom izbjegličkom krizom. Kao članica izaslanstava parlamentarnih odbora imala sam priliku posjetiti brojna krizna žarišta i izbjegličke centre gdje sam pozivala da se potencijalna opasnost izbjegličkog vala rješava na njezinim izvorima kroz efikasnije usmjeravanje razvojne pomoći. Posebno sam ponosna na svoj doprinos kroz mišljenje Odbora za razvoj o unaprjeđenju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu radi učinkovitije organizacije civilne zaštite. Organizirala sam nakon usvajanja ovog izvješća i konferenciju u Splitu na ovu temu gdje je moj gost bio povjerenik Stylianides i uvjerio se iz prve ruke u efikasnu organizaciju službi u RH nadležnih za ova pitanja te je došlo do obostrano značajnih kontakata sa Splitsko-dalmatinskom županijom na ovu temu. Bila sam prva hrvatska zastupnica koja je predvodila promatračku misiju Europske unije za prve izbore u Nepalu nakon donošenja novog ustava. Posebno bih htjela napomenuti kako sam kao i članica delegacije za BiH i Kosovo te s poznavanjem situacije u BiH radila putem amandmana za Rezoluciju o BiH kao traženju srednjeg puta za zemlju koja je izložena raznim utjecajima i čija je polarizacija između dva ekstrema, centralizma i separatizma, moguće rješiva samo preko federalizacije kao osnovnog principa na kojemu počivaju kompleksne europske države.

Okončati projekte

Za sedam mjeseci stižu nam novi izbori za Europski parlament. Jeste li zainteresirani ponovno biti na HDZ-ovoj listi za te izbore i nastaviti svoj rad u Bruxellesu ili se vidite negdje drugdje?- Na stranci ostaje da odluči tko će biti kandidat na sljedećim izborima za Europski parlament. Kao i uvijek, u svom radu ispunjavala sam zacrtane ciljeve i projekte do kraja te, ako mi pripadne ta čast, željela bih okončati započete projekte koji su i vizija predstavljena našim biračima i bili program kojim smo dva puta osvojili pobjedu na europskim izborima 2013. i 2014. Tko je vaš favorit među kandidatima za novog predsjednika Europske komisije?- Moj favorit je kolega Manfred Weber jer dijeli iste vrijednosti za koje se ja i moja stranka zalažemo. U proteklom radu, stranka i ja osobno imali smo njegovu veliku potporu kao predsjednika naše grupe.

Copyright © Željana Zovko 2017. Sva prava pridržana.