Željana Zovko

Objavljeno: 22.12.2018.

[SLOBODNA DALMACIJA] Zovko : Kako sam ‘probudila’ Inzka

[SLOBODNA DALMACIJA]

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko uputila je pitanje Europskoj komisiji u kojem traži odgovore na pitanju o financiranju Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Zovko je iskoristila svoju zastupničku mogućnost da postavi pitanje iz koje proračunske linije EU financira aktivnosti i prioritete OHR-a, podnosi li izvještaje Europskoj komisiji i tko prati rashode. 

Da nije bilo ovog upita mnogi bi mislili da visoki predstavnik Valentin Inzko, poput nekih svojih prethodnika „spava zimskim snom“. No, na konferenciji za medije, koja je uslijedilo nakon upita Inzko nije baš s oduševljenjem primio njezinu radoznalost te ju ocijenio kao nepotrebnu stvar. Uslijedilo je pitanje i optužbe zašto zastupnica Zovko to pita, krije li se iza toga neka strategija protiv OHR-a, aludirajući i kako je to osveta, jer možda rezultat za HDZ nije bio kako su očekivali, izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Inzko nije stao na tome nego je, sasvim neprimjereno, izjavio kako je možda potrebno napraviti katalog „svega što Hrvati imaju u BiH. To je izazvalo vrlo žestoke reakcije pojedinih hrvatskih stranaka ali i medija koji su ga prozvali za otvoreno neprijateljstvo i šovinizam spram Hrvata.

Zastupnice Zovko je li Vaš upit o trošenju novca za OHR- u BiH, a čijem ostanku mnogi u BiH ne vide više nikakvu svrhu, naprotiv, nekakva osveta Inzku, kako on to predstavlja?

Kao članica odbora za razvojnu politiku i kroz odbor za vanjsku politiku bavim se pitanjima financiranja vanjskih instrumenata EU koji služe jačanju institucija u Jugoistočnoj Europi, IPa instrumenata i o tome dosta govorim i ulažem amandmane na odboru za razvoj i odboru za vanjsku politiku. Zanima me u što ide novac EU koja je najveći kontributor razvojne pomoći u UN-u te koji su učinci koje ovo financiranje čini na mir i stabilnost. Iznenadila me oštra reakcija Visokog predstavnika i iskazana nervoza po ovo pitanju. Odgovor sam tražila od Europske komisije, a ne od OHR-a. I očekujem uskoro očitovanje. Naime, EU je najveći kontributor u financiranju Ureda visokog predstavnika što je jasno vidljivo na njihovoj web stranici. Tako recimo za proračunsku godini 2017/2018 od 5,328 milijuna eura EU je dodijelio više od polovine sredstava, točnije 54,37 posto. Budući da osim tog podatka nemamo nikakvih dodatnih informacija, zanimalo me je što se to točno financira, iz koje se proračunske linije EU-a financira OHR, te me je zanimalo kako se troše ta sredstva i postoji li postoji obveza OHR-a prijavljivati Komisiji kako se troše ta sredstva. Pitanje nisam uputila OHR-u već Europskoj komisiji, pa me iskreno čudi njihova reakcija, budući da i ne očekujem njihov odgovor.

Je li Vas osobno ovakva reakcija visokog predstavnika iznenadila i kako uopće komentirate njegovo djelovanje. Može li se reći da je ono u duhu mandata kojeg ima te ima li on ujednačen pristup prema svim stranama u BiH?

U Europskom parlamentu kontinuirano ukazujem na potrebu nalaženja srednjeg puta u BIH između dva ekstrema, unitarizacije i separatizma. Nakon toliko godina i nekoliko visokih predstavnika imamo polariziranu zemlju te odluke Ustavnog suda koje su poništile nametnute odluke od OHR a kojima se jedan narod pretvorio od ravnopravnog u narod drugog reda u Federaciji i trećeg reda u Republici Srpskoj. Očigledni su i neeuropski utjecaji i problem mira i stabilnosti na granicama EU. Sve ovo ukazuje da je potrebno preispitati učinke pogrešnih poteza i promijeniti pristup kako bi sve tri konstitutivne zajednice bile podjednako zadovoljne ili ako baš želite se osjećali isto zakinuti. Ovako imamo samo jednu konstitutivnu zajednicu, presretnu, a druge dvije godinama sa žaljenjem gledaju odmicanje od duha Daytonskog mirovnog sporazuma s kojim su ušli u zajedničko građenje budućnosti BIH. Nabrajajući samo dio poteza koje su povukli visoki predstavnici na štetu Hrvata, onda se treba zapitati dali se OHR uopće drži neutralne uloge, koju bi po duhu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i trebao i držati, jer ne vidimo što je napravljeno na štetu drugo naroda.

Europski parlament usvoji je Izvješće o BiH. Vi ste također uložili svoje amandmane. Što ste s njima željeli konkretno postići?

Prošlog tjedna na sjednici Odbora za vanjske poslove (AFET) usvojeno Izvješće o napretku Bosne i Hercegovine za 2018. Usvojeno izvješće AFET-a prepoznalo je važnost implementacije ključnih političkih reformi s ciljem postizanja napretka po pitanju EU integracija. AFET je u izvješću posebno naglasio važnost pravilne popune Doma naroda Federacije BiH sukladno odluci Ustavnog suda, na što su se također i osvrnuli Visoka predstavnica i potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini i povjerenik Hahn u svojoj izjavi nakon održanih izbora, 7. listopada.

Ja sam u svom amandmana upozorila upravo na tu odluku Ustavnog suda i važnost njezine pravilne provedbe, što je u konačnici uvaženo i uneseno u izvješće. Nadalje, ono što su kolege uvažile, a to je postizanje kompromisa i poštivanja načela legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda u formiranju buduće vlasti na svim razinama u BiH. Kolege su shvatile da su to minimalni preduvjeti kako bi BiH preobrazila u potpuno funkcionalnu, učinkovitu i uključivo državu koja poštuje vladavinu prava i vlastite presude Ustavnog suda.

Uviđajući da je BiH država tri ravnopravna konstitutivna naroda, Odbor je usvojio moj amandman koji je govorio o donošenju programa i nastavnih planova kao i o važnosti informiranja na svim službenim jezicima BiH, a da se pritom poštuje kulturna i jezična različitost te medijski pluralizam. Zaključno, Odbor je i usvojio moj amandman o standardizaciju kaznenog zakonika za slučajeve ratnih zločina, kao i na zaštitu istraživačkih novinara koji se bave slučajevima ratnih zločina, a koji još nisu podvrgnuti kaznenom progonu.

Uoči usvajanja Izvješća Odbora AFET, u Bruxellesu ste organizirali i okrugli stol na temu „Proširenje EU-a na Zapadni Balkan, mladi, te utjecaj rezolucija Europskog parlament – slučaj Bosna i Hercegovina“ Tko su bili sudionici i koje su poruke?

Okrugli stol okupio je mlade iz svih krajeva BiH koji su imali priliku raspravljati sa stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za BiH Cristianom Dan Predom o europskoj perspektivi BiH kao i o ključnim problemima u njezinom funkcioniranju te o preporukama koje BiH treba slijedi kako bi postala zemlja mira i stabilnosti, a sve u okviru modernih europskih i federalnih rješenja. Mladi su tijekom rasprave naglasili kako su nametanje Željka Komšića za člana predsjedništva, te neusvajanje Izbornog zakona o popuni Doma naroda Federacije BiH samo neki od problema koji dodatno pridonose nestabilnosti kao i besperspektivnosti mladih kojima se gaze i osnovno ljudsko pravo da mogu izabrati svoje legitimne političke predstavnike na svim razinama vlasti.

Tijekom rasprave svi sudionici uvidjeli su važnost i dali podršku nastavku europske perspektive BiH, i naglasili kako je za napredak ka članstvo u EU potrebno riješiti ključne institucionalne probleme.

U Europskom parlamentu ugostili ste i štićenike dječjeg Doma Maestral i Slava Raškaj iz Splita te štićenike dječjeg Sv. Ana iz Vinkovaca. Što su mladi mogli vidjeti i saznati korisno iz tog dvodnevnog posjeta ?

Ovaj posjet organiziran je u suradnji s Anđelom Šetkom, jednim od najbolji svjetskih vaterpolista i osvajača zlatne medalje, kojeg sam upoznala prošle godine u Splitu kada je ugostio djecu iz Vukovara. Kako sam imala mogućnost određenog broja posjetitelja iz Hrvatske smatrala sam da se na ovu skupinu našeg društva treba posebna pažnja obratiti te im omogućiti ovo putovanje i posjet europskom parlamentu. Bila mi je jedna od dražih posjeta i dirnula me oduševljenost ove djece i njihovih odgajatelja iskustvima koja su imali na ovom putovanju. Tijekom njihovog dvodnevnog posjeta mladi iz Splita i iz Vinkovaca imali su priliku upoznati se s funkcioniranjem Europske unije, kao i procesu donošenja odluka u Europskom parlamenta, a ja sam ih upoznala sa svojim parlamentarnim radom kao i o svojim svakodnevnim aktivnostima i inicijativama. U konačnici, svrha posjeta bila je omogućiti im pogled na Europsku uniji i mogućnosti koje ime se nude a koje bi im pomogle u njihovom samo ostvarivanju i mogućnostima za napretkom u životu.

Copyright © Željana Zovko 2017. Sva prava pridržana.