Željana Zovko

Objavljeno: 5.3.2018.

Zovko na tribini o Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta

Zagreb, 5. ožujka 2018. godine – Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko sudjelovala je danas na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld na tribini „O Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta“ u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u RH u partnerstvu s VŠMOD Dag Hammarskjöld.

Tribinu su uvodnim govorima otvorili dekan Visoke škole Joško Klisović i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u RH Violeta Staničić. Djelovanje i aktivnosti Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) predstavili su hrvatski europarlamentarci.

Zastupnica Zovko, zajedno sa zastupnicima Dubravkom Šuicom, Toninom Piculom i Jozom Radošem, izlagala je o konkretnim prioritetnim temama kojima se bavi u okviru svoje funkcije u Odboru, nakon čega je uslijedio razgovor s mnogobrojnom publikom.

Zastupnica Zovko je poručila: „U svom radu fokusirala sam se na većoj vidljivosti i angažmanu EU-a na Zapadnom Balkanu, a čija potpora aktivno pridonosi miru i stabilnosti na vanjskim granicama Unije, na kojima se nalazi i Republika Hrvatska. Nedavno usvojena Strategija o proširenju EU-a na Zapadni Balkan ide u tom smjeru, budući da je Komisija najavila dodatnu financijsku i administrativnu potporu tim državama u njihovim europskih aspiracijama, a to će doprinijeti i smanjenju utjecaja trećih neeuropskih država na tom području.“

Zastupnica Šuica izjavila je: „Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta ima snažnu ulogu u potvrđivanju EU-a kao vodećeg globalnog aktera. Obzirom da imam čast obnašati dužnost potpredsjednice AFET-a, mogu potvrditi kako su rad i aktivnosti ovog Odbora od iznimnog značaja za prisutnost EU u međunarodnom poretku te za promicanje prijateljskih odnosa s trećim zemljama. Kroz različite radne skupine, AFET pokušava odgovoriti na izazove karakteristične za određena područja u svijetu. Tako, primjerice, u sklopu AFET-a predvodim i radnu skupinu za Istočno partnerstvo koja ocjenjuje odnose Europske unije sa šest zemalja Istočnog partnerstva koju čine Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Bjelorusija, Azerbajdžan i Armenija čime se vodi računa o regulaciji ruskog utjecaja u tim zemljama koje pokazuju spremnost na suradnju s EU. Ne smijemo zaboraviti ni utjecaj ovog Odbora u Jugoistočnoj Europi, naši izvjestitelji za zemlje iz regije vrijedno podupiru i promoviraju integraciju zemalja Jugoistočne Europe u EU i uvelike doprinose poboljšanju odnosa i samom napretku tih zemalja.“

Zastupnik Picula poručio je: „Živimo u razdoblju sukoba na mnogim dijelovima 15.000 km dugih vanjskih granica Europske unije, ali i u vrijeme osporavanja nekih temeljnih vrijednosti unutar same Unije. Problemi u funkcioniranju institucija EU-a, potaknuti izbjegličkom krizom, doveli su u pitanje uspjehe kao što su otvorenost granica i sloboda putovanja. Zbog toga zajednička vanjska, sigurnosna i obrambena politika EU-a ne smije više ostati najslabija karika europskih integracija. To je zahtjev i dvije trećine građana EU-a.“

Zastupnik Radoš osvrnuo se na sljedeće: „Europski parlament se osobito intenzivno bavi pitanjima proširenja Europske unije te pitanjima sigurnosti i migracija. Sva ta tri pitanja su povezana s područjem Zapadnog Balkana. Nastojao sam afirmirati stav kako je i u gospodarskom i sigurnosnom smislu osobit interes Europske unije da svih šest zemalja Zapadnog Balkana postanu njene članice. Iako svaku zemlju treba vrednovati prema vlastitim postignućima, zbog međusobne povezanosti i sličnosti zagovaram i cjeloviti pristup Europske unije tom prostoru. Za sada Europska unija nema niti jasnu ideju niti snage preuzeti političku inicijativu u tom dijelu Europe. Kao član i Odbora za promet posebno sam se bavio energetskom i prometnom politikom u jugoistočnoj Europi.“

Tribinu je moderirala Katarina Alvir, novinarka vanjske politike s Nove TV.

Više informacija:

Odbor za vanjske poslove EP-a (AFET) broji 73 člana, koji rade na donošenju vanjske i sigurnosne politike EU-a te nadziru njezinu provedbu. Odbor je usredotočen na praćenje načina na koji se traže europska financijska sredstva. Uz to, sudjelovanje Odbora nužno je u donošenju svih međunarodnih sporazuma koje sklapa Europska unija. Odbor zastupa zajedničke vrijednosti EU-a u inozemstvu te pri tome blisko surađuje sa svoja dva pododbora, pododborom za ljudska prava i pododborom za sigurnost i obranu.

 

Izvor: Ured za informiranje Europskog parlamenta u Zagrebu

Copyright © Željana Zovko 2017. Sva prava pridržana.