Pandemija koronavirusa naglasila je značaj teme kojom se od početka bavim u Europskom parlamentu, a to je zaštita europskih građana unutar i izvan europskih granica. Virus, potresi, poplave, terorizam i nestabilnosti su pitanja na koja smo pokušali dati odgovor kroz izvješća na kojima sam aktivno radila i pridonijela djelovanjem unutar Odbora za vanjske poslove, Odbora za kulturu i obrazovanje, Pododbora za sigurnost i obranu te izaslanstvima Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, za odnose s SAD-om i za odnose s Europsko-latinoameričkom parlamentarnom skupštinom. Također, izabrana sam kao supredsjedateljica Skupine zastupnika za zdravlje pluća koja se bavi istraživanjem zakonodavnih mjera za promicanje zdravlja pluća i prevenciju respiratornih bolesti, a aktivno sudjelujem i u radu Radne skupine EPP-a za međukulturne odnose i međuvjerski dijalog.
Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta
Kao zamjenica koordinatora EPP-a sudjelujem u formiranju smjernica naše grupe oko vanjske i sigurnosne politike. Kao poseban uspjeh i potvrdu mog parlamentarnog rada bih izdvojila imenovanje za potpredsjednicu Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta i imenovanje stalnom izvjestiteljicom EPP-a za odnose sa SAD-om. Unutar vanjskopolitičkog odbora i Pododbora za sigurnost i obranu sam radila na više izvješća, a posljednjih mjeseci je usvojeno moje Izvješće o sigurnosnoj suradnji EU-a i Afrike, Izvješće o posljedicama virusa Covid-19 na vanjsku politiku te Izvješće o ravnopravnosti spolova u vanjskoj politici. Kao izvjestiteljica za pretpristupni financijski instrument IPA III sam nastavila pregovore s Vijećem i Komisijom oko izrade novog višegodišnjeg financijskog fonda za zapadni Balkan i Tursku. Snažno sam se zauzela za primirje u regiji Nagorno-Karabah te sam kao stalna izvjestiteljica za Azerbajdžan kontinuirano pozivala na mirno rješavanje sukoba u toj regiji.
25. godišnjica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma
U Europskom parlamentu se intenzivno zalažem za rješavanje pitanja „zamrznutog“ mira koji predstavlja opasnost za stabilnost država u najbližem susjedstvu Europske unije i na otklanjanju utjecaja trećih zemalja koje predstavljaju prijetnju za sigurnosne interese EU-a. Ove godine se obilježava 25. obljetnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, a na moju inicijativu smo tu točku stavili na dnevni red sjednice Odbora za vanjske poslove. Pored toga, organizirala sam posebno izdavanje knjige VM Raguža, „Who saved Bosnia (Da nije bilo Oluje)“ kao dio aktivnosti koje radim u Odboru za vanjske poslove na pronalasku rješenja za trajni mir i sigurnost na granicama EU-a i stabilnost BiH. Kontinuirano surađujem s Nacionalnom federacijom kulturnih zaklada američkih Hrvata (NFCA) kao doprinos stvaranju evoluiranog narativa koji će objasniti problem Izbornog zakona u BiH. Kroz europske prakse tražim sugovornike koji nude naučene lekcije o tome kako su federalizam ili devolucija pomirili etnički i građanski model u suvremenoj Europi. Svoj rad pokušavam prezentirati onima koji žele okrenuti BiH iz slijepe ulice u kojoj se predugo nalazi. Za svoj dugogodišnji rad na promicanju dobrobiti BiH mi je dodijeljena nagrada Večernjakov pečat u kategoriji „ Naše gore list“.
Produljenje statusa Europskim prijestolnicama kulture Rijeci i Galwayu
Kultura je neprocjenjivo bogatstvo i vitalni dio identiteta Europske unije, a kao članica Odbora za kulturu i obrazovanje sam od samog početka pandemije tražila dodatna sredstva za spas kulturnog i kreativnog sektora. Dobila sam bitno izvješće o kulturi za Republiku Hrvatsku te sam se uspjela izboriti za produljenje statusa Europskim prijestolnicama kulture. Zahvaljujući mom angažmanu, Rijeka i Galway su dobile još jednu priliku da u punom svjetlu pokažu svu svoju kulturnu baštinu i kulturni izričaj. Kao izvjestiteljica iz sjene ispred EPP-a sam pregovarala na usvojenom Izvješću o učinkovitim mjerama za „Zeleni“ Erasmus+, Kreativnu Europu i Europske snage solidarnosti te sam također radila na Mišljenju o novoj strategiji za europska mala i srednja poduzeća.
Europska solidarnost nema granica
U Europskom parlamentu intenzivno radim na jačanju odgovora EU-a na krize s ciljem zaštite svih europskih građana, gdje god se nalazili. Nakon što je Hrvatsku uz koronavirus zadesio i razorni potres, zatražila sam od povjerenika Janeza Lenarčiča da Hrvatskoj omogući prioritet pri raspodjeli potpore za saniranje posljedica potresa i pomoć u borbi s COVID-19. Posebno me raduje što je Europski parlament dao „zeleno“ svjetlo za isplatu 684 milijuna eura pomoći Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu Zagreba i okolice te za pomoć u borbi s COVID-19.