2. srpnja 2021. godine
Zastupnici u Europskom parlamentu sastali su se na dvodnevnoj lipanjskoj mini plenarnoj sjednici u Bruxellesu. Glavni naglasak plenarne sjednice bila je rasprava i glasovanje o godišnjim izvješćima Europskog parlamenta za 2019. i 2020. godinu za Bosnu i Hercegovinu. Zastupnici su također odobrili zajedničke odredbe za kohezijsku politiku, novi Europski propis o klimi te raspravljali o budućnosti odnosa između EU-a i Švicarske i razmijenili mišljenja s generalnim tajnikom UN-a Antonijem Guterresom.
Godišnje izvješće Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu
Europski parlament glasovao je o godišnjim izvješćima za 2019. i 2020. godinu o napretku Bosne i Hercegovine u kojem se ocjenjuje napredak zemlje u reformama kao i njezini izazovi prema europskim integracijama. Zastupnica Željana Zovko aktivno je radila na izvješću te je tijekom procesa izrade priložila 62 amandmana od kojih je 57 uključeno u konačno izvješće, a posebno amandmani koji se odnose na potrebu provođenja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kao i odluka međunarodnih sudova po pitanjima reforme Izbornog zakona.
Usvojen financijski instrument IPA III
Odbor za vanjske poslove usvojio je privremeni sporazum o trećoj generaciji Instrumenta za pretpristupnu pomoć – IPA III. Zovko je kao suizvjestiteljica Europskog parlamenta pregovarala s Vijećem i Komisijom o konačnom tekstu izvješća, a novi instrument će biti usvojen na plenarnoj sjednici u rujnu. Ovaj instrument glavni je izvor financijske pomoći za europske integracije zemalja zapadnog Balkana i Turske u institucionalnim, pravnim, administrativnim i društveno-gospodarskim reformama koje vode prema usklađenosti s vrijednostima, standardima i politikama Unije.
Kohezijska politika i Europski propis o klimi
Zastupnici su raspravljali i odobrili tri fonda EU-a s ukupnim iznosom od 243 milijarde eura za jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Europska teritorijalna suradnja (Interreg), Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond, kao i Uredba o zajedničkim odredbama kojom su uređeni regionalni, kohezijski i socijalni fondovi EU-a najveći su financijski alat EU-a koji čine otprilike četvrtinu višegodišnje financijske omotnice. Također su podržali i europski propis o klimi kojim se povećava cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. s 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.
Konferencija o Novom europskom Bauhausu
Zovko je sudjelovala na prvoj konferenciji prijateljske skupine zastupnika EP-a za Novi europski Bauhaus i govorila o izazovima koje ova inicijativa treba dotaknuti, a posebno je govorila o značaju koji ona ima za Hrvatsku. Zovko je tijekom svog izlaganja naglasila da je u dopisu povjerenici Gabriel pozvala na uvrštavanje sigurnosne komponente u inicijativu, kako bi u potpunosti odgovorila na izazove današnjice koji uključuju klimatske promjene i prirodne nepogode. Isto tako je pozvala na pokretanje pilot projekata gradnje na područjima pogođenima potresom, a pogotovo Hrvatske koja je pogođena protekle godine. Također, Zovko se osvrnula na važnost ove inicijative za očuvanje kulturne i povijesne baštine EU-a, zaključivši kako je nužno predložiti sveobuhvatnu strategiju za obnovu i adaptaciju kulturne i povijesne baštine.
