Europski parlament je održao posljednju plenarnu sjednicu u ovom sazivu. Zastupnici su u Strasbourgu izglasali niz izvješća i aktova među kojima su i tri akta na kojima je u ime Kluba zastupnika EPP-a pregovarala potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko – Instrument za rast i reforme za zapadni Balkan, Akt o kibernetičkoj solidarnosti te Izvješće o mjerama za olakšavanje konzularne zaštite za građane Unije bez predstavništva u trećim zemljama. Ovime je završen legislativni rad Europskog parlamenta u ovom mandatu u kojem je Zovko proglašena 19. najutjecajnijom zastupnicom i najutjecajnijom hrvatskom zastupnicom prema istraživačkoj platformi EU Matrix. Jednako tako, Zovko je ispred Kluba zastupnika EPP-a koordinirala rad na hitnim rezolucijama u slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava, u slučaju dr. Gubada Ibadoglua i Ilhamoiza Gulijeva u Azerbajdžanu, u predloženom stavljanju izvan snage zakona o zabrani sakaćenja ženskih spolnih organa u Gambiji te o novom zakonu o sigurnosti u Hong Kongu i slučajevima Andyja Lija i Josepha Johna. Također, na plenarnoj sjednici zastupnici su usvojili i Direktivu EU-a o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji na kojem je Zovko aktivno radila s kolegicom Fitzgerald, a također je obilježena i 20. obljetnica najvećeg proširenja Europske unije.
Usvojen Instrument za rast i reforme za zapadni Balkan
Europski parlament usvojio je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usuglašen tekst nakon međuinstitucionalnih pregovora o uspostavljanju novog Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan. Ovaj novi Instrument vrijedan 6 milijardi eura potaknut će gospodarski rast i ubrzati potrebnu društveno-ekonomsku konvergenciju u zemljama Zapadnog Balkana te donijet neke od koristi članstva i dodatno podržati proces reformi zemalja na njihovom europskom putu. Usvajanje ovog instrumenta nadopunit će postojeći Instrument za pretpristupnu pomoć, IPA III, kao i Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF). Zajedno s nedavnom odlukom o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Europska unija je ispunila svoja obećanja i isporučila europsku perspektivu zemljama zapadnog Balkana što je ključno u današnjem nestabilnom geopolitičkom kontekstu. Zovko je u ovaj instrument uključila značaj uključenosti svih manjina u proces provedbe tako da nijedan Hrvat, gdje god živio na zapadnom Balkanu, ne bude zaobiđen u iskorištavanju fondova na raspolaganju.
Jednoglasnost je ključni mehanizam odlučivanja za zastupljenost interesa svih država članica
Tijekom plenarne rasprave o reformama i pregledu politika prije proširenja EU-a, Zovko je naglasila kako je proširenje bez dvojbe najuspješnija politika Europske unije koja osigurava njezinu stabilnost i sigurnost, a kako na temelju prijašnjih uspjeha nije potrebna reforma mehanizma odlučivanja u Europskom vijeću, kako je predložila Europska komisija u svojoj komunikaciji o reformama prije proširenja i pregledima politika. Od ključne je važnosti očuvati jednoglasnost prilikom odlučivanja, koji kao mehanizam omogućuje manje utjecajnijim državama članicama da aktivno sudjeluju u oblikovanju politika i inicijativa EU-a. Interesi i brige svih država članica-od najvećih, do onih najmanjih moraju biti uzeti u obzir kako bi se izbjeglo preglasavanje pa čak i ugroženost manjih država, što je Republika Hrvatska iskusila u prijašnjim državnim zajednicama. Postojeći Ugovori još uvijek pružaju dovoljno fleksibilnosti za postizanje dogovora sa svim državama članicama zbog čega proces proširenja može kao i do sada uspješno napredovati bez njihove reforme.
Izvješće o mjerama za olakšavanje konzularne zaštite će pomoći Hrvatima u nevolji u zemljama u kojima nemamo svog predstavništva
Europski parlament usvojio je također izvješće o mjerama za olakšavanje konzularne zaštite za građane Unije bez predstavništva u trećim zemljama, a Zovko je pregovarala je na mišljenju za izvješće Odbora za vanjske poslove ispred Kluba zastupnika EPP-a. Ovim izvješćem EU se pobrinula za sigurnost svih europskih građana, pa tako i hrvatskih – misionara, vojnika u stranim misijama, putnika i svih onih koji se u ova nesigurna vremena zateknu daleko od Hrvatske. Cilj izvješća bio je ažurirati postojeću direktivu kako bi se odgovorilo na izazove modernog svijeta jačanjem konzularnog upravljanja i pripravnosti u kriznim situacijama čime će se omogućiti brže i efikasnije konzularne usluge država članica u trećim zemljama u kojima nema njihovog predstavništva. Zovko je u konačan tekst izvješća uključila amandmane o nužnosti očuvanja nacionalne nadležnosti za konzularne poslove kako bi se izbjegla nepotrebna administrativna opterećenja država članica zbog ograničenih kapaciteta.
Akt o kibernetičkoj sigurnosti osnažit će kapacitete za otkrivanje, pripremu i odgovor na značajne i velike kibersigurnosne prijetnje i napade
Zovko je u ime Kluba zastupnika Europske pučke stranke pregovarala na mišljenju Pododbora za sigurnost i obranu o ovom novom Aktu EU-a o kibernetičkoj solidarnosti, kojeg su zastupnici usvojili na travanjskoj plenarnoj sjednici. Ovaj usvojeni Akt dolazi u pravo vrijeme s obzirom na povećani broj napada u Europskoj uniji od početka ruske agresije na Ukrajini. Zabilježeni povećani rast hibridnih prijetnji ugrožava sigurnost, obrambene kapacitete i samu demokraciju EU-a. Zovko je istaknula kako je dijeljenje informacija unutar EU-a ključno za jačanje kapaciteta i odvraćanje prijetnja što će upravo usvojeni Akt i omogućiti, a Zovko je u svojim amandmanima pozvala i na oprez pri dijeljenju informacija ističući važnost povjerenja u upravljanje i infrastrukturu.
