Željana Zovko

Objavljeno: 24.7.2021.
Brussels Morning

[Brussels Morning] Novi europski Bauhaus

Prošlog rujna, usred pandemije koronavirusa, predsjednik Europske komisije pokrenuo je ambicioznu i povijesnu inicijativu za financiranje inovativnog, znanstvenog i umjetničkog rada na ublažavanju klimatskih promjena i omogućavanja ostvarenja cilja da Europa do 2050. godine postigne nultu neto emisiju ugljika. U svom izlaganju o stanju Europske unije, Ursula von der Leyen pozvala je građane Europe, udružene u zajedničkom vjerovanju u obećanja iz Europskog zelenog plana, da zamisle na koji način bismo trebali zajedno graditi održivu i uključivu budućnost koja je „lijepa za naše oči, umove i duše ”.

Namjera je Komisije oživjeti Europski zeleni plan otvaranjem zajedničkog dizajnerskog i kreativnog prostora, u kojem arhitekti, umjetnici, studenti, znanstvenici, inženjeri i dizajneri rade zajedno s ciljem kombiniranja održivosti s dobrim dizajnom i planiranjem. Oslanjajući se na jezik modernizma, ova je inicijativa osmišljena kao Novi europski Bauhaus (NEB), čije ime dolazi od izvorne škole Bauhaus, radikalne njemačke umjetničke škole osnovane 1919. godine, koja se proslavila pristupom koji je ujedinio umjetničku viziju funkcija. Zadovoljavajući europsku zelenu tranziciju, NEB je istodobno i ekološki, gospodarski i kulturni projekt.

EKOLOŠKI ASPEKT

Inicijativa je najavljena kao inovativna, participativna dimenzija provedbe Europskog zelenog plana. Stoga je cilj razviti stil koji integrira održivost s umjetnošću, kako bi se postigla energetska učinkovitost u zgradama. Razmišljajući o mjestima u kojima stanujemo i našem odnosu s okolinom izvan izgrađenog prostora, postajemo svjesni da klimatska kriza zahtijeva duboke i sustavne promjene u načinu našeg življenja. Klimatske promjene, bilo da se radi o njihovom ublažavanju ili prilagođavanju tim promjenama,  utjecat će na sve nas i na sve aspekte našeg života; od načina rada i opskrbe naših domova energijom, do načina kretanja i interakcije unutar zajednica.

Produbljivanje Novog europskog Bauhausa u Europi predstavlja ohrabrujući potez koji nadopunjuje klimatsku diplomaciju EU-a u smjeru europske globalne inicijative kulturnih i klimatskih promjena. Da bi se NEB učinkovito razvio i bio prihvaćen na globalnoj pozornici, potrebno je od samog početka isticati značaj njegovih međunarodnih i međukulturnih dimenzija kroz kulturne odnose kao jednu od njegovih bitnih sastavnica. Drugim riječima, da bi NEB mogao nadograditi zelenu diplomaciju EU-a na globalnoj razini, potrebno je više naglašavati njegovu međukulturnu dimenziju.

KULTURNI ASPEKT

NEB je najavljen kao „na čovjeka usmjeren, pozitivan i opipljiv” kulturni projekt za Europu. On nastoji stvoriti nove prostore za dijalog, koji se protežu kroz discipline, kulture i generacije s ciljem stvaranja inovativnih rješenja za složene društvene probleme. Kao most između svijeta znanosti i tehnologije i svijeta umjetnosti i kulture, NEB se u konačnici odnosi na spremnost EU-a  da barem do 2050. godine ispuni ciljeve Europskog zelenog plana, koji su sada ugrađeni u samo središte politika EU-a. Također je važno naglasiti da je jedan od ciljeva NEB-a očuvanje kulturne i povijesne baštine država članica EU-a. Štoviše, inicijativa također želi oponašati njezin kulturni značaj i rašireni utjecaj, jer nastoji „olakšati duboku, suradničku i multidisciplinarnu društvenu transformaciju”. Projekt je također dio EU-ovog plana oporavka od koronavirusa i još jedan korak u smjeru da Unija postane predvodnik kružne ekonomije. Stoga podržavam ovaj odvažni pothvat Europske komisije koji poziva kulturne aktere na stvaranje promjena kroz interdisciplinarni pristup umjetnosti, dizajnu, tehnologiji i znanosti.

EKONOMSKI I DRUŠTVENI ASPEKT

Cilj je Novog europskog Bauhausa osigurati uključivost, dizajn i dostupnost ulaganja u korist veće zajednice. Nadalje, nova inicijativa ulaže u svoje demokratske korijene, nudeći građanima mogućnost sudjelovanja putem rasprava organiziranih odozdo prema gore i putem otvorene i javne platforme, na kojoj svi imaju priliku prezentirati svoje ideje o načinu života u budućnosti. Europski građani mogu pridonijeti projektu predlaganjem konkretnog razvojnog puta projekta, davanjem primjera ili dijeljenjem studija ili radova. Svrha takvog procesa osnaživanja zajednica je poticanje sudjelovanja zajednica i rastućeg razumijevanja i povjerenja u NEB i institucije EU-a.

PRIRODNE KATASTROFE I SIGURNOSNI ASPEKT

Od samog početka s pozornošću pratim razvoj inicijative, jer ona nudi brojne prilike za poboljšanje svakodnevice i za postizanje cilja održive i klimatski neutralne Europske unije. Svjesna sam potencijala koji bi ova inicijativa mogla imati u poboljšanju našeg okoliša stvaranjem estetskih, energetski učinkovitih, pristupačnih i održivih životnih prostora. S druge strane, ne mogu ne primijetiti da inicijativi nedostaje sigurnosni aspekt jer klimatske promjene stvaraju destruktivne i ekstremne vremenske uvjete. Ovo svakako moramo uzeti u obzir za dobrobit svih naših građana.

Republiku Hrvatsku su prošle godine usred globalne pandemije pogodila dva snažna potresa – jedan u glavnom gradu, Zagrebu, a drugi u  Banovini. U ovim prirodnim katastrofama oštećen je ili uništen veliki broj kuća i zgrada, i mnogo je ljudi ostalo bez domova. Pored toga, potresi su ostavili traga i na kulturnoj baštini, poput povijesnih zgrada i znamenitosti u Zagrebu, Petrinji i Sisku.

U veljači ove godine uputila sam dopis povjerenici Gabriel u vezi s ovim pitanjem, u kojem sam zatražila da se Novi europski Bauhaus proširi na sigurnost gradnje, te pozvala na pokretanje pilot projekata u Hrvatskoj, prvenstveno u područjima pogođenima potresom. Takvi bi projekti mogli ponuditi brojne mogućnosti za razvoj kreativnih i održivih rješenja, a takva stambena gradnja mogla bi postati zajednički model u svim državama članicama Unije. Kombinirajući estetiku, održivost, energetsku učinkovitost, sigurnost i otpornost, možemo jamčiti zaštitu građana u slučaju prirodnih katastrofa. Pozdravljam cilj stvaranja zajedničkog dizajnerskog i kreativnog prostora, u kojem arhitekti, umjetnici, studenti, znanstvenici, inženjeri i dizajneri rade zajedno kako bi oživjeli Europski zeleni plan i izgradili održivu budućnost.

ZAKLJUČAK

Razvija se rasprava o glavnim značajkama NEB-a; kako bismo Zeleni plan približili građanima Europe.  To bi moglo utrti put dugo očekivanom priznanju uloge kulture u provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Međutim, to također izaziva i određenu zabrinutost zbog shvaćanja kulture u službi političkih i ekonomskih projekata. No, bez obzira na sve, uspjeh složene arhitekture donošenja politika NEB-a ovisit će o transparentnoj komunikaciji. Stoga, želim ohrabriti javnost da sudjeluje u raspravama o strategijama, politikama i drugim potrebnim koracima za rad na uključivoj i održivoj Europi. Vrijeme je da istražimo praktični pristup otkrivanju lijepih, održivih, uključivih i pristupačnih načina života i koristimo ih za nadahnuće na putu prema naprijed.

Copyright © Željana Zovko 2021. Sva prava pridržana.