Željana Zovko

Objavljeno: 28.5.2021.
Brussels Morning

[Brussels Morning] Poražavajuća raspodjela cjepiva protiv COVID-19 Bosni i Hercegovini putem sustava COVAX šteti Europskoj uniji

Kada su građani širom Europske unije počeli zagrtati rukave kako bi se cijepili protiv koronavirusa, jedan dio kontinenta ostao je sa strane – zapadni Balkan, regija čije zemlje streme ulasku u EU, ali još nisu ostvarile tu želju. Bez obzira na to što se stalno ponavlja da je budućnost regije u Europi, Unija nema vjerodostojnu geopolitičku strategiju za Balkan. Ove države na jugoistočnom rubnom dijelu Europe pokušale su nabaviti cjepiva od više različitih tvrtki i programa, a jedina iznimka bila je Srbija koja je otpočela program cijepljenja tri dana prije EU-a.

Kada se radi o cijepljenju, oči mnogih balkanskih države bile su uprte u COVAX, globalnu inicijativu cijepljenja, koju je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija s ciljem otklanjanja sve veće nejednakosti u distribuciji cjepiva. Bosna i Hercegovina kroz ovaj je program rezervirala cjepiva i očekuje 1,23 milijuna doza. Međutim, COVAX je do kraja ožujka ove godine uspio isporučiti tek skromne količine cjepiva, tako da je Bosna i Hercegovina među posljednjima u Europi započela cijepljenje protiv koronavirusa.

Premda je cjepivo razvijeno u rekordno kratkom vremenu, u fazi distribucije cjepiva svjedočili smo raskoraku između prazne priče o solidarnosti s jedne i stvarnosti s druge strane, koja je usmjerena pretežito na određene nacionalne interese. Prema podacima Worldometera, Bosna i Hercegovina je sada na 2. mjestu u svijetu po broju umrlih od virusne bolesti COVID 19 na 1 milijun stanovnika. Svaki dan u prosjeku umre više građana nego što ih je umiralo tijekom rata 1990-ih. Stoga bih željela naglasiti koliko me je razočarao mehanizam COVAX, koji je potpuno iznevjerio očekivanja građana Bosne i Hercegovine.

Sistem pun mana

Imamo li u vidu da se cjepivo, koje je svakako razvijeno pomoću javnih sredstava, u COVAX programu kupuje također javnim sredstvima, regija s punim pravom kritizira Europsku uniju zbog nefunkcionalnosti ovog sustava. Osobno sam svjedočila tragediji kroz koju prolazi ova zemlja, kao i neizvjesnosti koja je još uvijek pred njom.

Sad je potpuno jasno da COVAX neće moći isporučiti dovoljno doza cjepiva da se zaustavi rast broja smrtnih slučajeva. Bosni i Hercegovini su na posljetku manje količine cjepiva donirale zemlje kao što su Srbija, Kina i Turska, što je u javnosti negativno shvaćeno kao znak nesposobnosti njihove vlade. Nadalje, Rusija i Kina koriste ovu situaciju da prošire sfere političkog utjecaja, stvarajući nove geopolitičke stvarnosti čiji će se utjecaj dugo osjećati u regiji.

Krajem svibnja, određena količina doza cjepiva zaista je isporučena u Bosnu i Hercegovinu preko COVAX-a i EU4Health programa Europske unije, no nažalost, premalo i prekasno. Svako novo kašnjenje isporuke zasigurno će produžiti agoniju građana Bosne i Hercegovine u kontekstu prava na zaštitu od pandemije. U javnosti se gotovo svakodnevno mogu čuti najave novih kontingenata cjepiva, no proces je prespor i teško možemo očekivati da će se zemlja uskoro pomaknuti sa samog dna popisa zemalja po broju cijepljenih.

Nefunkcionalna država 

BiH se bori s nefunkcionalnim političkim sustavom još od postizanja neovisnosti, ali u pandemiji su svi njeni unutarnji problemi došli do punog izražaja. Javni dužnosnici kao izgovor za vlastitu pasivnost navode da su im vezane ruke, samo prebacujući lopticu s jednih na druge. Naime, sustav vlasti u Bosni i Hercegovini izrazito je nefunkcionalan i kao takav jedinstven u suvremenom svijetu.

Kada je postalo jasno da će COVAX kasniti s isporukom cjepiva, BiH vlasti odlučile su kupiti cjepiva izravno od proizvođača. Međutim, državnim institucijama je zakonom zabranjeno provoditi postupke nabave bez posrednika. Zbog toga su prošle godine nabavili zaštitne maske i respiratore preko tvrtke koja uzgaja maline. Ispostavilo se da niti jedan od 100 respiratora koje je nabavila ova tvrtka nije bio ispravan, a ovaj je slučaj dodatno potkopao povjerenje građana u sustav i u Vladu. Bosna i Hercegovina već se neko vrijeme suočava s odljevom stručnog medicinskog kadra, koje odlazi na rad u bogatije zemlje Zapada. Često su odlazili zbog političkog pritiska, a nedostatak stručnih medicinskih radnika posebno je vidljiv sada u vrijeme zdravstvene krize. Bosni i Hercegovini je potreban politički konsenzus.

Stabilna Europa

U ovom konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine, kao zemlje s kojom Hrvatska, a time i EU, dijeli najdužu geografsku granicu, bilo koja vrsta krize može imati posljedice na stabilnost i sigurnost Unije. Migrantska i zdravstvena kriza pokazale su da će granice Hrvatske, a time i granice Europske unije, biti pod pritiskom. Hrvatska je iz praktičnih razloga zainteresirana za stabilnost na svojoj granici.

Trideset je godina prošlo od raspada bivše Jugoslavije. Fokus politike EU-a u početku je bio na humanitarnoj pomoći i poštivanju međunarodnih granica, da bi se nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma preusmjerio na gospodarsku obnovu i pristranost u stilu Rebecce West, odnosno – bezuvjetnom pružanju potpore jednoj strani, odabranoj prema političkom narativu. I uistinu, osim Slovenije i Hrvatske, koje su se uspjele osloboditi iz regije, ostale zemlje i dalje grcaju u neriješenim problemima koji su i doveli do rata.

Kao suizvjestiteljica za treću generaciju instrumenta pretpristupne pomoći, europskog financijskog fonda za pomoć zemljama zapadnog Balkana koji vrijedi više od 14 milijardi eura, smatram da prije dodatnog ulaganja u nešto što se čini poput plemenitih ciljeva, izgradnje cesta i energetskih koridora, trebamo razmotriti koje pouke možemo izvući iz dosadašnjeg iskustva. Moramo proizvesti europska rješenja za europsku Bosnu i Hercegovinu.

Copyright © Željana Zovko 2021. Sva prava pridržana.