Željana Zovko

Objavljeno: 4.10.2021.
El Confidencial

[El Confidencial] Zašto Zapadni Balkan prepustiti Turskoj, Rusiji, Kini?

Zašto Zapadni Balkan prepustiti Turskoj, Rusiji, Kini?

U intervjuu za El Confidencial zastupnica Zovko osvrnula se na perspektive, pogreške i rizike koje bi donijelo napuštanje ove regije koja se smatra “dvorištem” Europske unije.

Potpredsjednica izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom ima u svojoj DNK utkanu nedavnu povijest Balkana. Jedna je od velikih zagovarateljica pristupanja zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Također je vrlo dobar poznavatelj Španjolske, zemlje na koju se odnosi s velikom ljubavlju nakon što je provela nekoliko godina kao veleposlanica u Madridu. U intervjuu za El Confidencial osvrće se na perspektive, pogreške i rizike napuštanja ove regije koja se smatra “dvorištem” Europske unije.

P: Posljednjih dana možemo vidjeti ponovni rast napetosti na granici Srbije i Kosova. Kako ocjenjujete situaciju? Vidite li stvarnu mogućnost da u jednom trenutku prebrode svoje povijesne traume i dovrše dogovor?

O: Ono što se događa u regiji visoko je na dnevnom redu Europskog parlamenta. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, ovog je tjedna obišla Zapadni Balkan. Posljednjih mjeseci situacija se pogoršala u regiji. To je još jedan znak da EU mora tome posvetiti posebnu pozornost. Za Španjolsku je to jako važno, na primjer, Visoki predstavnik je Španjolac. Moram reći da sam ponosna što sam od Španjolske dobila orden Veliki križ za vojne zasluge u čast sjećanja na 46.000 španjolskih vojnika koji su 18 godina bili u Bosni i Hercegovini. Mir na Zapadnom Balkanu vrlo je krhak i to možemo vidjeti s nedavnom eskalacijom između Kosova i Srbije. To je vrlo napeta situacija. I to je znak da ne radimo dovoljno. Ne bavimo se dovoljno svojim neposrednim susjedstvom.

Pogledajte što se dogodilo u Afganistanu. Sada shvaćamo da EU nije bila spremna. Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo primaju afganistanske izbjeglice nakon prijedloga SAD -a. No, što će se dogoditi sa svima njima koji ne dobiju azil? Tražit će načine za ulazak u EU. To će također biti situacija s kojom ćemo se morati pozabaviti sa stajališta europskog mira i sigurnosti.

Zapadni Balkan je vrlo osjetljiv teritorij u kojem vanjski akteri igraju važnu ulogu. Ne samo Rusija i Kina. Također Turska s asertivnom politikom ili Zaljevske zemlje. Svi oni pokušavaju popuniti prazninu koju EU stvara, no došao je trenutak za djelovanje. Nema opravdanja. Ne možemo biti nespremni. Na primjer, Kosovo jako ovisi o američkim snagama, jer EU nema stratešku autonomiju. Sutra bi se Sjedinjene Države mogle odlučiti povući s tog područja. Stoga je vrijeme da se Zapadni Balkan stavi na vrh dnevnog reda. To je pitanje sigurnosti i mira za europske građane.

P: Postoje zemlje u regiji koje su razočarane. Na primjer, Sjeverna Makedonija pristala je promijeniti ime kako bi započela svoj europski put. No EU kasnije nije mogla pristati na otvaranje pregovora, iako je obećala. Sam Macron jasno je rekao da nije vrijeme za prihvaćanje novih članica jer se projekt europske zajednice mora prvo stabilizirati nakon Brexita ili nakon problema s vladavinom prava. Kako EU može biti vjerodostojna u regiji? Jeli Unija spremna uključiti balkanske zemlje?

O: Za tango je potrebno dvoje. EU je pripremila paket od  oko 14 milijardi eura za izgradnju infrastrukture i za povezivanje regije s Europom. No EU mora shvatiti da to nije samo ekonomsko pitanje, već pitanje mira i sigurnosti. Velika tema na Zapadnom Balkanu je to što mladi ljudi odlaze, a europske zemlje ih rado primaju jer su visoko kvalificirani, vrlo su inteligentni, dobro su obrazovani i plavokosi su. Možda zvuči rasistički, ali proživljavamo jedan egzodus zbog mladih koji napuštaju regiju. Smatram licemjernim reći da nismo spremni prihvatiti ove zemlje.

Napuštamo ih i prepuštamo ih puno starijoj populaciji koja neće znati upravljati administracijom. Vrijeme je da europski čelnici preuzmu odgovornost. Europska komisija promijenila je svoju pregovaračku strategiju. Sada postoji drugačija metodologija, kako je tražio gospodin Macron. Ne postoji opravdanje za odbijanje novih članica. Nedostaje osjetljivost kada se govori o tome da su spremni prigrliti  mlade ljude ili uložiti u ljudski kapital kako bi ostali tamo. Ali zašto bi ostali ako im se ne ponudi europska budućnost? Licemjerno je vidjeti da su dobrodošli u europskim zemljama. Moramo sjesti i razmisliti jer će svaki sukob koji se pojavi ili bliskost s trećim stranama utjecati na EU puno više.

U regiji se ne donose hrabre odluke. Sjećam se predsjednika Chiraca ili hrabrih vođa koji su odlučili da je ovo područje glavni prioritet EU -a. Potrebni su nam hrabri europski političari da pokažu vodstvo jer je to dvorište EU -a. Imate predsjednika koji je radio u uredu UN-a u Bosni i Hercegovini. Znamo što se tamo događa i trebali bismo nešto učiniti. Nitko ne može reći da ne zna što se događa niti što će se dogoditi ako ne postupi.

P: Situacija je prilično teška. No, druga zemlja kandidat za ulazak u EU, Turska, provela je desetljeća u čekaonici. Dosta im je čekanja, te su skrenuli u autoritarizam. Nitko više ne vjeruje u njihov ulazak u EU. Bojite li se da bi se tako nešto moglo dogoditi i s ulaskom Zapadnog Balkana ili da se približe Rusiji ili Kini?

O: Nemojte zaboraviti na tursko ili arapsko približavanje regiji. Bojim se ekstremizma, velike polarizacije i drugih situacija koje se mogu pojaviti ako na to ne počnemo obraćati pozornost. Situacija [za pristupanje] Zapadnog Balkana nema nikakve veze s Turskom. Volila bih vidjeti transformaciju turskog društva, ali zemlja je daleko od onoga što je bila davno. Postoji mnogo sekularnog stanovništva i mi nastojimo dati do znanja Turskoj da ljudska prava ili vladavinu prava koje imamo u EU -u potražujemo i od turskog društva. Turska ima asertivnu politiku koja se pokazuje i na Zapadnom Balkanu. Turska, Rusija, Kina … zašto bi EU prepustila ove zemlju tim akterima?

Ja sam Hrvatica i to je ključno sigurnosno pitanje za našu državu. Stoga je od velike važnosti pržiti podršku objedinjavanju zemalja Zapadnog Balkana u EU. Ne želimo biti pogranična država. Već smo vidjeli što to znači kada s druge strane postoji nestabilnost ili neuspješna stanja. Zapadni Balkan dio je Europe. Ti ljudi su Europljani. To je crna rupa usred Europe koja krvari bez pažnje koju zaslužuje i koja može eskalirati ako nešto ne učinimo.

Nažalost, vanjska politika nije važno pitanje za nacionalne političare. To je teret osim ako postoje užasne slike na CNN -u posljednjih sati. Ali moraju se moći predvidjeti nakon iskustva svega što se dogodilo u posljednjih 25 godina. Što je pošlo po zlu u Bosni i Hercegovini? Tamo su tri populacije sve više razdvojene jer ne mogu pronaći rješenje za zajedničku budućnost. Nemaju čak ni izborni zakon. Ostavili smo ih  bez ikakvog vodstva, bez ikakve pomoći. Ovisni su o vanjskoj pomoći, ali su istodobno i pod opasnošću od vanjskog utjecaja.

P: Spomenuli ste slučaj Bosne i Hercegovine, te sam se prisjetio vijesti koja se pojavila prije nekoliko mjeseci o non-paperu koje je vaš kolega član Europske pučke stranke, Slovenac Janez Janša, distribuirao pozivajući na raspad Bosne ili promjenu balkanskih granica. Kako to vidite? Vjerujete li u promjenu granica kao način za rješavanje sporova?

O: Uopće ne vjerujem u to. Ne vidim nikakvu opciju u precrtavanju granica. Ove glasine koje se pripisuju Janezu Janši, koji je član naše grupe, kulminirale su poricanjem Vijeća. Ovaj dokument nikada nije postojao. Ne bih nagađala jer znam koliko je nagađanja postojalo tijekom rata i kako je eskaliralo. Ponekad neki žele stvoriti unutarnji kaos i zapaliti vatru optužujući ili emitirajući fantomske uloge. Prava je stvar da dokument ne postoji. Voljela bih da imamo više radova o tome kako gledati u budućnost, ali nikoga zapravo nije briga za Bosnu i Hercegovinu. I to je veliki problem.

Država je ključna. Ona je most i ako se razbije, Zapadni Balkan nikada neće profunkcionirati. Naše rješenje je doći do sredine između dvije krajnosti: separatizma i centralizma. U Španjolskoj je, na primjer, pronađena ispravna ravnoteža između zajednica i ljudi poput parlamentarne monarhije i svojevrsnog federalnog sustava. Za Bosnu i Hercegovinu to je jedino rješenje. No, mnogi ostaju usidreni u starom mentalitetu koji se obilovao diktaturom bivše Jugoslavije. I sama sam bila izbjeglica i znam što znači kad netko kontrolira snage, policiju i vojsku i želi nametnuti zakon te većine. Ne želim to nikome.

P: Jedan od velikih problema EU -a u fokusiranju svoje strateške vizije je nedostatak jedinstva. U ovom slučaju, na primjer, pet zemalja ne priznaje suverenitet Kosova kao neovisne zemlje. Treba li to priznati Španjolska?

O: Neću nikome govoriti što da radi. Pogotovo u Španjolskoj. Svaka zemlja ima svoje probleme, svoju viziju i razloge djelovanja. Za nas je sve kompromis. Kosovo je slučaj sui generis. Rješenje se mora pronaći između Prištine i Beograda. Španjolska mora podržati rješenje. Ali tim zemljama nikada neću reći što da učine jer kao bivša diplomatkinja jako dobro poznajem njihovu unutarnju situaciju.

P: Sljedeći tjedan imamo veliki europski summit o Zapadnom Balkanu. Što možemo očekivati? Što bi bio dobar rezultat na sastanku u Sloveniji?

O: Nisam baš optimistična u tome da će izjava koja će biti objavljenja na sastanku nudi svjetliju budućnost ili nadu za regiju. Ali barem nastavljamo održavati samite, a to znači da još uvijek postoji interes. Uvjerena sam u financijski paket. Nadam se da će to poslužiti jačanju kapaciteta ovih država i da će EU zauzvrat dobiti nešto u povlaštenim trgovinskim odnosima. Tu EU može pokazati svoju najbolju stranu. Europska unija mora biti vidljivija i jasnije reći da nam je stalo do Zapadnog Balkana. To vrijedi i za naše interese. Imamo sve te igrače koji nisu baš dobronamjerni, ali koji nude novac i saveze.

P: Pod nedobronamjernim igračima mislite na Rusiju i Kinu?

O: Naravno. Nemaju europske vrijednosti. Najveći gubitak ovih zemalja nakon rata, uništenja i gubitka toliko izgubljenih života je gubitak njihove mladosti. A ti mladi ljudi svoju budućnost vide u EU. Budućnost Zapadnog Balkana bit će europska ili Europe neće biti. EU je započela kao mirovni projekt, no ako imamo sukobe na svojim granicama, ne možemo biti sigurni. Moramo to shvatiti, ali i da balkanski proces ide u dva smjera.

 

Copyright © Željana Zovko 2021. Sva prava pridržana.