Željana Zovko

Republika Hrvatska 15. siječnja slavi 31 godinu od međunarodnog priznanja neovisnosti u posebnim okolnostima ulaska u Schengen i uvođenja eura kao svoje valute. Kako biste ocijenili cijeli taj put i iskustva s kojima se Hrvatska suočila od 15. siječnja 1992., pa do 15. siječnja 2023. godine, pitali smo Željanu Zovko, zastupnicu u Europskom parlamentu (HDZ/EPP)?

– Ono što je Hrvatska postigla u tri desetljeća doista je izvanredno postignuće. Ostvarili smo značajan napredak od osamostaljenja. Priznanje Hrvatske kao suverene i neovisne države, 15. siječnja 1992. godine, od strane svih država članica tadašnje Europske zajednice (EZ), sada Europske unije, i ostatka svijeta, označilo je ključni trenutak za našu zemlju. U međuvremenu smo uspješno proveli sve potrebne reforme i ispunili sve kriterije i uvjete da postanemo najnovija članica Europske unije, a sigurnost smo osigurali članstvom u NATO-u. Zahvaljujući naporima Vlade Andreja Plenkovića uspjeli smo ući u šengenski prostor i eurozonu, ostvarivši svoje ciljeve nakon samo deset godina članstva u Europi. Ova posljednja postignuća zaokružuju naš proces europskih integracija i omogućuju nam sudjelovanje u procesima donošenja odluka u najvećem mirovnom projektu u povijesti – Europskoj uniji. Ta postignuća nisu bila laka i zahtijevala su od nas prevladavanje brojnih izazova, kao što su prijelaz na tržišno gospodarstvo, suočavanje s posljedicama Domovinskog rata, snalaženje u financijskoj krizi iz 2008., i suočavanje s pandemijom koronavirusa te geopolitičkom krizom izazvanom ruskom invazijom na Ukrajinu. Danas smo članovi ekskluzivnog kluba od 15 zemalja koje su dio obje integracije, ali i NATO-a. Kada završimo pregovore o pristupanju OECD-u, svrstat ćemo se u red najrazvijenijih i najnaprednijih zemalja Europe. Sva ova postignuća veliki su uspjeh s obzirom na to da prije tri desetljeća nismo bili ni subjekt međunarodnog prava.

Koliko je pobjeda u Domovinskom ratu dodatno učvrstila poziciju Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici, posebice kao ozbiljne i, da tako kažem, vjerodostojne države?

– Priznanje Hrvatske kao suverene države tijekom Domovinskog rata bio je povijesni trenutak za državu i njezine građane. Bio je to izvor nade i inspiracije u teškim vremenima. Uspješnim operacijama Bljesak i Oluja te mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja, Hrvatska je pokazala ne samo da je sposobna obraniti i povratiti svoj teritorij u skladu s međunarodnim pravom, nego i učinkovito i mirno surađivati s međunarodnom zajednicom na postizanju reintegraciju svojih teritorija. Hrvatska je već deset godina vanjska granica EU-a, a od ove godine i vanjska granica šengenskog prostora. Ostale države članice otvoreno iskazuju povjerenje našoj zemlji u očuvanju zajedničkih interesa i vrijednosti te zaštiti EU-a od nesigurnosti i vanjskih prijetnji. Osim toga, Hrvatska je cijenjena zemlja za izgradnju mostova između EU-a i zapadnog Balkana. U Europskom parlamentu, ali i u Europskom vijeću, aktivno promičemo europske integracije regije, jer znamo o kakvim se sigurnosnim implikacijama radi.

Dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini obilježilo je također kraj prošle godine. Što je izazvalo promjenu pristupa u Europskoj uniji? Možemo li, prema Vašem mišljenju, to smatrati i ispunjenjem još jednog od naših vanjskopolitičkih ciljeva?

– Apsolutno. Odluka o dodjeli statusa kandidata Bosni i Hercegovini u prosincu prošle godine, još je jedno značajno vanjskopolitičko postignuće hrvatske diplomacije. Drago mi je da je Europska unija razmotrila sve implikacije u ovom vremenu velikih geopolitičkih napetosti i neizvjesnosti izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu i odlučila toj zemlji dodijeliti dugoočekivani status kandidata. Premijer Andrej Plenković vratio je proširenje na europsku agendu i dosljedno podržava europske težnje Bosne i Hercegovine od početka njezine aplikacije za kandidatski status. S njim je Bosna i Hercegovina u Europskom vijeću imala snažnog zagovornika za dodjelu statusa kandidata. Kao susjedna i prijateljska država, Hrvatska će nastaviti podupirati europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, jer je ona sastavni dio mira i stabilnosti na našoj zajedničkoj granici od 1000 km.

Ali status kandidata samo je početak, i zemlja mora raditi na nekoliko konkretnih prioriteta prije nego što može postati članica Europske unije. Europski parlament na nadolazećoj će plenarnoj sjednici glasovati o izvješću o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Na temelju mog doprinosa izvješće poziva na provedbu izbornih reformi u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i međunarodnih sudova kako bi se osigurala ustavna načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode. Time bi Hrvati konačno imali svoga predstavnika u Predsjedništvu države. Nadam se da će Vijeće ministara uspjeti premostiti tu anomaliju.

Vaša poruka za 2023. godinu…

– U 2022. godini slavili smo ulazak Hrvatske u šengenski prostor i Eurozonu te kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu. Nastavit ću ove godine zagovarati potrebu finalizacije izbornih reformi u Bosni i Hercegovini i započet ću pregovore o izvješću o preventivnoj diplomaciji u kojem će biti navedene preporuke Europskog parlamenta o tome kako EU može postati proaktivniji igrač u prevenciji sukoba. Osim toga, nastavit ću raditi na vodećim europskim programima za obrazovanje, mlade i kreativne sektore te promicanju hrvatske materijalne i nematerijalne baštine.