Željana Zovko

Objavljeno: 7.4.2017.
eu.hina.hr

Hrvatski zastupnici o europskoj perspektivi zapadnog Balkana

Europska unija nije u zadnje vrijeme bila dovoljno prisutna na zapadnom Balkanu i trebala bi učiniti puno više kako bi se regiju stabiliziralo i ubrzalo njezin put prema punopravnom članstvu u Uniji, smatraju hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.

Zapadni Balkan ponovno je nakon dugo vremena u fokusu visoke europske politike. Otkako je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker 2014. rekao da tijekom njegova mandata na čelu Komisije neće biti novog proširenja Europske unije, Unija kao da je zanemarila regiju, doživljavajući je u zadnje dvije godine ponajprije kao tranzitnu rutu za migrante. No situacija se promijenila.

Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk upozorili su nedavno na velike napetosti i izazove u regiji te na miješanje vanjskih sila koje je žele destabilizirati.

Slovački ministar vanjskih poslova i bivši Visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak okrivio je za krizu u regiji Europsku uniju. Kazao je da se Unija povukla iz regije i nije ispunila svoju lidersku ulogu zbog čega su dvije države pred raspadom, a tri u dubokoj krizi.

NATO je u prosincu prošle godine usvojio dokument o situaciji na zapadnom Balkanu u kojem je istaknuo da je spreman “operativno intervenirati” kad to bude potrebno kako bi spriječio međuetnički sukob i promovirao sigurnost i stabilnost u regiji.

Zapadni Balkan našao se tako ponovno, nakon osam godina, na dnevnom redu Europskog vijeća. U zaključcima sastanka održanog početkom ožujka potvrđena je europska perspektiva regije i naglašena važnost provedbi reformi, dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje.

Što o tome misle hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, otkrili su u nedavnom razgovoru za Hinu u Strasbourgu.

 

Šuica smatra da Europska unija nije bila dovoljno prisutna na zapadnom Balkanu

Zastupnica Dubravka Šuica (HDZ, EPP) smatra da je Europska unija napokon shvatila da nije bila dovoljno prisutna na zapadnom Balkanu i u zaključcima Europskog vijeća vidi najavu novih konkretnih poteza.

„Ja bih rekla da su zaključci Europskog vijeća najava konkretnih poteza jer se očito shvatilo da Europska unija nije bila dovoljno prisutna na tzv. zapadnom Balkanu ili jugoistoku Europe. To je evidentno. Nakon što su se pojavili novi jaki igrači, možemo otvoreno reći Rusija i Turska, Europska unija polagano shvaća da treba ići snažnije, posebice u BiH“, kazala je.

Na pitanje što EU može konkretno učiniti za regiju, Šuica je istaknula potencijale EU fondova i važnost pokretanja investicija i zapošljavanja, posebice mladih.

„Osim što EU treba biti jako politički prisutna, vrlo je važno da se otvore fondovi, konkretno IPA za BiH, i da konačno krenu investicije“, kazala je. „Čuli ste da su neophodne tzv. socio-ekonomske reforme, a pod tim se podrazumijeva smanjenje nezaposlenosti, posebice mladih, i pokretanje investicija koje bi zaposlile građane tih država.“

Europski put je dugotrajan, temelji se na individualnom pristupu svakoj pojedinoj zemlji i zahtijeva ispunjavanje kriterija. Hrvatska je kao punopravna članica EU-a spremna pomoći, ali sama nije dovoljna i pomoć EU-a je neophodna, istaknula je.

„Ja želim vjerovati da će cijeli jugoistok Europe jednoga dana postati Europska unija jer je i gepolitički to nekako logično, da nemamo svojevrsnu rupu između Grčke, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske“, kazala je.

„Zbog toga smo im mi spremni pomoći svim našim znanjima, vještinama i političkim utjecajem, ali, naravno, pod uvjetom da se ispune kriteriji“, poručila je.

Govoreći o situaciji u BiH, Šuica je kazala da hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu traže da sva tri konstitutivna naroda u BiH budu jednakopravni.

„Smatramo da je hrvatski narod, nažalost, podzastupljen i da ne uživa sve one ovlasti i privilegije koje je dobio Daytonskim sporazumom, a i po Ustavu BiH. Nažalost Hrvati u BiH ne uživaju jednaka prava“, kazala je.

„Mi na tome ovdje u Europskom parlamentu često inzistiramo, ponekad možda bivamo i krivo shvaćeni, no ne želimo ništa više od toga da budu jednakopravni“, istaknula je, objasnivši da to znači da svaki narod treba birati svoje predstavnike.

„Bit priče je da svaki narod bira predstavnike svoga naroda, što do sada nije bio slučaj, događalo se da jedan narod nametne drugome predstavnike koji budu slučajno hrvatske nacionalnosti, ali nisu predstavnici tih političkih opcija, i to je problem trenutno“, kazala je.

„Ono za što se mi zalažemo je izmjena izbornog zakona“, istaknula je.

„Čini mi se, između redaka, da je to put i plan i da je to već polagano dogovoreno, međutim, to se neće ostvariti, ne može to riješiti ni Europska unija, niti nikakva sila, ukoliko se oko toga ne dogovore lideri, čelnici, i članovi predsjedništva i političkih stranaka, ukoliko oni sami s tim prijedlogom ne izađu. To se od njih očekuje i ja vjerujem da je sazrela svijest o tome“, kazala je.

Šuica je također izrazila uvjerenost da će BiH do kraja godine dobiti status kandidata za članstvo.

Ona ne vjeruje da bi napetosti na jugoistoku Europe mogle toliko eskalirati da dođe do otvorenog sukoba koji bi zapalio cijelu Europu.

„Ja ne želim vjerovati u takve scenarije. Sve djeluje, onako latentno postoji, međutim, ne mogu vjerovati u takav scenarij jer Europska unija je ipak moćna sila, postoji zajednička obrambena i vanjska politika, u tom smislu ipak djelujemo jedinstveno, a isto tako većina država članica su članice NATO saveza“, kazala je.

„To su prijetnje koje služe u neke unutarnje, predizborne svrhe, a vjerojatno i Putin igra neke igre. Ne vjerujem da se to može dogoditi, nakon svega što se događalo krajem 90-ih i početkom ovog stoljeća, ne vjerujem da nema dovoljno razbora na našim prostorima da bi se tako nešto moglo ponovno dogoditi.“

„Ne vjerujem u crni scenarij, vjerujem u snagu Europske unije, bez obzira što je Brexit nanio dosta štete Uniji, smatram da ćemo ostati zajedno i da nas je Brexit ujedinio“, naglasila je.

Na pitanje što očekuje od Trumpove administracije na Balkanu, Šuica je kazala da od novog američkog predsjednika ne očekuje velik angažman i smatra da će to biti prilika da se EU jače pozicionira na Balkanu.

„Od Trumpove administracije ne očekujem jako velik angažman iz razloga što on ima očito i drugih problema. Vjerujem da će baš to biti prilika da se Unija jače pozicionira na Balkanu, baš zato što mislim da Amerika neće biti tako prisutna na ovim prostorima“, kazala je, napominjući da je Trumpova politika još uvijek velika nepoznanica.

Maletić: Europa je jaka koliko i najslabija karika!

Komentirajući situaciju na zapadnom Balkanu s gospodarskog aspekta, zastupnica Ivana Maletić (HDZ, EPP) ukazala je na velik gospodarski jaz između regije i zapadne Europe, što je, upozorava, podloga za sve ostale podjele.

BDP u BiH iznosi samo 29 posto europskog prosjeka, napomenula je. Usporedbe radi, hrvatski BDP iznosi 59 posto europskog prosjeka i po tome je Hrvatska predzadnja u EU. Gora je samo Bugarska s 47 posto.

EU bi državama regije trebao pomoći snažnijim investicijama, transferom znanja i novih tehnologija kako bi one učinile skok, smatra ona.

„Europa je jaka koliko je jaka i najslabija karika“, istaknula je.

No, države regije isto tako ne smiju očekivati da će im razvijene države zapadne Europe riješiti sve njihove probleme nego moraju provesti strukturne reforme, a to znači da su potrebne promjene u ponašanju, načinu rada, dobra organiziranost i odgovornost, da se na prvo mjesto stavljaju izvrsnost i kvaliteta, poručila je.

Maletić je također naglasila da gospodarske probleme treba rješavati paralelno s političkim.

Snažne investicije i ulaganja u gospodarski rast i razvoj i otvaranje radnih mjesta mogu smiriti situaciju, ali ne mogu do kraja riješiti političke probleme, kazala je.

Potrebno je „paralelno tražiti kvalitetna politička rješenja koja podrazumijevaju poštivanje ljudskih prava, prava nacionalnih manjina, a to je najčešće problem na području zapadnog Balkana, ravnopravnosti, sve one teme u poglavljima 23 i 24“ pristupnih pregovora, kazala je.

Što se tiče prilika koje pružaju EU fondovi, Maletić je napomenula da Europski parlament upravo radi na produljenju Europskog fonda za strateška ulaganja, tzv. Junckerovom fondu 2.0.

„On se produljuje i povećava i kroz amandmane smo tražili da se mogu uključiti i projekti iz susjednih država, odnosno država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja“, kazala je.

Junckerov Plan ulaganja za Europu predviđa mobilizaciju 315 milijardi eura od 2015. do 2018. Komisija sada želi udvostručiti njegovo trajanje i financijske kapacitete.

Maletić je istaknula također da države regije trebaju u punom potencijalu koristiti pretpristupni fond IPA.

Napomenula je da BiH, primjerice, trenutačno koristi samo 1. i 2. komponentu tog fonda koje se odnose na transformaciju institucija i prilagodbu europskim pravilima te na prekograničnu suradnju, dok ostale tri komponente koje se odnose na razvoj infrastrukture, ljudskih potencijala te poljoprivredu i ruralni razvoj još nisu dostupne.

„U raspravama u Europskom parlamentu svaki put od povjerenika Hahna tražimo da što hitnije otvori cijelu IPA-u za BiH kako bi se ulaganja intenzivirala“, kazala je.

Tolić: Na Balkanu se vodi Hladni rat!

Komentirajući sigurnosnu situaciju na zapadnom Balkanu, zastupnik Ivica Tolić (HDZ, EPP), umirovljeni komodor Hrvatske ratne mornarice, ocijenio je da je situacija prilično ozbiljna i poručio da bi Europska unija trebala hitno pomoći konkretnim mjerama, upozorivši da su u suprotnom sve opcije otvorene.

„Situacija na Balkanu je tradicionalno napeta, postoji poznata uzrečica da se radi o bačvi baruta. Nažalost, ta se slika nije bitno promijenila, ona se proteže do današnjih dana“, kazao je.

Objasnio je da u BiH stalno postoje tenzije jer nije došlo do pravednog i konačnog rješenja. „Dayton je zaustavio rat, ali proces poslije Daytona do današnjeg dana nije riješio nijedno krucijalno unutarnje pitanje i ustroj BiH“, kazao je.

Ukazao je i na nacionalističku retoriku u Srbiji i pokušaje miješanja u sigurnosno stanje na Kosovu, u Crnoj Gori i u BiH, pa i manipuliranja srpskom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj, zatim na složenu i napetu situaciju u Makedoniji i na Kosovu te na pokušaj državnog udara u Crnoj Gori u vrijeme zadnjih izbora.

„Dakle, stanje je dosta složeno, a Europska unija je dosta rezervirana i distancirana kao i 90-ih godina. I tada je imala jednu dosta problematičnu i nerealnu sliku stanja na prostoru bivše Jugoslavije i izgleda da se nije puno toga naučilo iz tih iskustava“, kazao je.

Tolić se slaže da Rusija i Turska imaju utjecaja na stanje u regiji, posebice u BiH, no ulogu EU-a smatra preslabom.

„Radi se o srcu Europe, onome što bi trebalo biti prioritet Europske unije. Dobro je da Europska unija vodi računa o nekim destinacijama Dalekog i Bliskog istoka i Afrike, ali je nelogično, neshvatljivo i nerazumno da jedno tako važno pitanje kao što je pitanje jugoistoka Europe nije visoko na dnevnom redu“, kazao je.

„Europska unija mora biti konkretnija. Spominje se više nazočnosti. Nije dovoljno biti više nazočan. Mora se imati konkretan plan kako djelovati, mora se učiniti puno više od toga da se kaže da zapadni Balkan treba imati europsku perspektivu“, kazao je.

„Ja sam siguran da sve zemlje zapadnog Balkana jednoga dana moraju postati članice Europske unije, ali (…) te zemlje treba potaknuti konkretnim mjerama i konkretnim planom da naprave potrebne reforme i da se u što kraćem vremenskom razdoblju pripreme za članstvo u Europskoj uniji. Ovako je to sve na razini deklarativnog. Ja mislim da je to sve jako loše“, dodao je.

„Ne može se stanje na Balkanu riješiti lijepim govorima, kratkim diplomatskim posjetima“, naglasio je.

Tolić smatra da EU mora „žurno djelovati“ i konkretnim mjerama poticati ulaganja i zapošljavanje kako bi ljudi vidjeli da EU osigurava prespektivu njihovoj djeci, kao i da treba riješiti probleme koji su ostali iz konfliktnih vremena 90-ih godina ako ne želi da se to ponovi.

Kao prvo, smatra da bi Europska unija trebala uspostaviti svoje strukture na terenu, kao što su to učinili i neki drugi akteri koji imaju utjecaja u regiji, kako bi se to provelo. Predložio je, primjerice, osnivanje neke vrste radne skupine EU-a za Crnu Goru koja bi na terenu utvrdila koje reforme ta zemlja još treba napraviti i u kojem vremenskom razdoblju te potom izradila plan kako bi ga se u točno definiranom roku moglo provesti u djelo.

„Ako se to ne dogodi, mislim da su sve opcije otvorene, a to bi bilo jako loše za Europsku uniju“, upozorio je.

Tolić je naglasio također da države regije moraju ispuniti kriterije za članstvo.

„Slati poruke ohrabrenja snagama koje su pronacionalističke i koje još nisu rasčistile s nekakvim pogreškama iz povijesti bila bi medvjeđa usluga i Europskoj uniji i tim snagama. To je jako loša poruka“, kazao je.

„Kriterije se jednostavno mora ispuniti, reforme se moraju provesti. Mora se uspostaviti jedna nova paradigma na tom prostoru nesretnog Balkana koji je od Prvog svjetskog rata uvijek bio izvorište sukoba, jedna nova paradigma da se živi u miru, susjed sa susjedom, da su granice nepovredive, da ne može više biti aspiracija prema susjednim teritorijima, i da se uspostavi jedna normalna suradnja između zemalja kao što je to model u Europskoj uniji već 60 godina“, dodao je.

„To je realno moguće, ali nije moguće ako se šalju krive poruke i ako se ne radi ništa i ako nismo tu nazočni s konkretnim mjerama i konkretnim potezima. Onda nije moguće“, kazao je.

Na pitanje vodi li se u regiji Hladni rat, Tolić je odgovorio potvrdno, objasnivši da velike sile imaju razne političke i gospodarske interese na ovom području.

„Da, apsolutno se vodi. Nikada se nije prestao voditi. Imali smo rat 90-ih i nakon toga je taj rat nastavljen drugim sredstvima. On je danas intenzivniji nego prije 10-ak, 15 godina, ali bilo bi jako loše kada bi se stvorili preduvjeti da taj Hladni rat ponovno postane onaj klasični. Ali ako se ne poduzmu konkretne mjere, nismo daleko ni od toga, to je isto jedan od mogućih scenarija“, kazao je.

Na pitanje što očekuje od Trumpove administracije na Balkanu, Tolić je podsjetio da je SAD 90-ih godina odigrao pozitivnu ulogu u rješavanju sukoba u jugoistočnoj Europi.

„Ja vjerujem da su ciljevi SAD-a kompatibilni ciljevima EU-a i da treba ostvariti sinergiju na terenu kako bi se sve skupa pospješilo“, zaključio je.

Zovko ističe da je rješenje krize u BiH ključno za balans u regiji

Zastupnica Željana Zovko (HDZ, EPP) istaknula je da se u Europskom parlamentu često zauzima da Europska unija dobije veću vidljivost na području zapadnog Balkana.

Zovko je skrenula pozornost na to da se u Junckerovoj Bijeloj knjizi o budućnosti EU-a navodi da će do 2027. i dalje biti 27 država članica.

“To su zabrinjavajuće situacije u kojima se ostvareni napredak može zakočiti i zemlje regije gurnuti u daljnju nestabilnost, a samim time ugroziti i granice Hrvatske, jer napredak regije prema Europskoj uniji znači mir i sigurnost za granice Hrvatske i mir i sigurnost za samu Europsku uniju”, kazala je. “To je nešto na čemu ja inzistiram u svim svojim govorima.”

“Europa treba biti svjesna da sa svojim slabostima može podsjećati na Europu 90-ih godina, kada njezina neodlučnost nije spriječila požar u jugoistočnoj Europi”, upozorila je, istaknuvši da trajnog mira i stabilnosti neće biti dok se ne riješe temeljni problemi koji muče regiju.

To se prije svega odnosi na situaciju u BiH, kazala je, naglasivši da je rješenje BiH balans za cijelu regiju.

Zovko je kazala da je u BiH potrebno riješiti ustavna pitanja, pitanje izbornog zakona, smiriti usijanu retoriku i smanjiti utjecaj neeuropskih zemalja koje traže svoj prostor tamo gdje ga Europa prepušta.

Na pitanje što je krucijalni problem Hrvata u BiH, Zovko je objasnila da je problem u tome što je Daytonski mirovni ugovor u proteklih 20 godina mijenjan na štetu Hrvata.

“BiH je stalno izložena krizama zbog jednostrane promjene Daytonskog mirovnog sporazuma na štetu hrvatskog naroda, koji je najmalobrojniji narod u toj zemlji, a treba ukazati i da su pogrešne politike koje su provođene u zadnjih 20 godina dovele do konstantnih kriza”, kazala je.

Zovko se zauzima da se primijeni novi pristup poput onog koji savjetuje Međunarodna krizna skupina (ICG), vodeći američki think-tank, koji je dugo godina davao smjernice Visokom predstavniku u BiH (OHR) i američkoj administraciji.

“Njihova izlazna strategija ukazala je na situacije koje su dovele do krize u BiH”, kazala je, podsjećajući na posljednje izvješće ICG-a o BiH objavljeno u srpnju 2014. godine.

ICG je u tom izvješću zaključio da BiH treba ozbiljnu ustavnu rekonstrukciju na način da novi aranžmani trebaju favorizirati federalistička rješenja, dok su centralistička pogubna. Analitičari su značajan prostor dali federalizaciji zemlje s naglaskom na većinske zajednice i sve one koje njima gravitiraju što smatraju realnim rješenjem.

“Zašto ne sjesti, zašto ne razmotriti isti takav pristup rezimiranja dobrih i loših politika prema BiH u proteklom periodu te iznaći rješenja putem Europskog parlamenta i Europske komisije. Europa mora preuzeti vodeću ulogu i naći izlaz iz loših politika koje su vođene u BiH. Današnja BiH sa svojom ustavnom arhitekturom koja ne postoji nigdje je dosta dezintegrirana“, kazala je.

Zovko je naglasila da se Hrvati u BiH zauzimaju za integraciju, a ne dezintegraciju zemlje, ali traže da budu ravnopravni, a ne narod drugog ili trećeg reda.

“Ono što Hrvati u BiH zagovaraju nije dezintegracija nego upravo suprotno, integracija, ali na istim pravilima igre i pristupa i poštivajući temeljne europske vrijednosti, jer Hrvati su nositelji temeljnih europskih vrijednosti u BiH, oni su sol zemlje, ono što povezuje tu BiH da bude jedna normalna europska zemlja”, kazala je.

“Nedavna rezolucija u Europskom parlamentu koja je zagovarala institucionalne promjene bazirane na federalizmu je samo jedan putokaz kako bi se moglo tražiti rješenja u jednom normalnom europskom kontekstu”, napomenula je.

Europski parlament usvojio je 15. veljače rezoluciju o napretku BiH u 2016. u kojoj traži poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana u toj zemlji.

“Nadam se da će se sada otvoriti prostor za dijalog jer je prošlo vrijeme kad se moglo lobirati po Sarajevu i po svjetskim centrima te zagovarati rješenja koja su možda prirodna u Sjedinjenim Američkim Državama, ali istovjetno rješenje primjenjujući ga u BiH, znači jedan čovjek jedan glas, je rješenje da većinska zajednica preuzme apsolutnu vlast u zemlji i tu moramo biti otvoreni i iskreni, to je nemoguće. Takav pristup ne uklapa se u europski kontekst i povijest naroda i zajednica i ne odražava princip zajedništva u različitostima ‘United in diversity’ za koji se zauzima suvremena Europa”, kazala je, pozivajući da se pronađe moderno rješenje za BiH koje neće nikoga ugrožavati.

“Samo je do političkih lidera u BiH da pronađu rješenje koje neće ugrožavati nikoga, gdje će se i onaj najmanji osjećati slobodno i zaštićeno, a onaj najveći kao pobjednik, jer je napravio solomonsko rješenje, a ne da se više silom nameću rješenja kao što je dosad bilo slučaj, silom i prijetnjama, pozivanjem na povijest. Tome nema mjesta u Europi kakvu ja poznajem i kakvu ja zagovaram, i u BiH kako mi kao hrvatsko izaslanstvo ovdje tražimo”, kazala je.

“Da li se u toj konstelaciji odnosa može itko osjećati normalno, ako je konstanto preglasan, ako se na teritorijima gdje su Hrvati većinski ne dopušta izgradnja ni autoputa ni većih investicija. Koja je to poruka koju unitarizam šalje, da vam tu nije mjesto! Hrvati su to prošli 50 godina tijekom komunizma, zapadna Hercegovina je bila iseljavana na takav način, ništa se nije gradilo. Hoćemo li istu matricu primjenjivati u 21. stoljeću? To je apsurd!” ustvrdila je.

Zovko je naglasila da je glavni cilj da se sačuva prisutnost svih zajednica na teritoriju BiH.

“To ne bi bile isključivo jednonacionalne zajednice, ali bi se formirale sukladno kulturnom i povijesnom interesu, a glavni interes je osigurati uvjete za očuvanje svih zajednica s njihovim kulturnim i jezičnim različitostima na teritoriju BiH jer to je ono što čini ljepotu BiH i pravi je temelj mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi, kazala je.

“Da bi očuvali sva tri naroda u BiH, vi im morate dati istu šansu. Majorizacijom ne možete ništa postići, tu nitko neće biti sretan, to samo stvara dalje frustracije, stvara dalje tenzije i otvara prostor za nove konflikte, što nikome nije cilj jer takve narode nitko neće primiti u EU”, kazala je Zovko, izrazivši uvjerenje da 99 posto građana BiH želi da njihova zemlja postane dio europske obitelji.

Picula uvjeren da Europska unija nije zalupila vrata zapadnom Balkanu

Komentirajući zaključke Europskog vijeća o zapadnom Balkanu, zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D) ocijenio je da će njihovo pravo značenje pokazati vrijeme, ali i izrazio uvjerenost da Europska unija nije zalupila vrata zapadnom Balkanu.

Picula smatra da je zapadni Balkan ponovno u fokusu visoke europske politike, uz bok ostalim važnim temama kao što su Brexit i migrantska kriza, zbog razine napetosti i problema koji su se u zadnje vrijeme pojavili na tom području, a razloge za to jednim dijelom vidi u tome što nije jasno što će biti s proširenjem.

Podsjetio je na izjavu predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera koji je na početku svojeg mandata rekao da do 2019. ne treba očekivati novo proširenje Europske unije. “To je stvorilo dojam da Europska komisija, a time i Europska unija, diže ruke od politike proširenja, barem u onom obliku u kakvom smo je znali svih ovih godina, dakle kao jednu od najprominentnijih politika EU-a”, kazao je Picula.

Picula je skrenuo pozornost na to da je Juncker, govoreći o zaključcima Europskog vijeća o zapadnom Balkanu na plenarnoj sjednici u ožujku, prvi put u Europskom parlamentu pokušao objasniti tu svoju izjavu, što, smatra, najbolje govori o razmjerima tog problema.

Juncker je kazao da je ta njegova izjava izazvala “zbunjenost” među zemljama na zapadnom Balkanu, istaknuvši da je Komisija u međuvremenu nastavila raditi na njihovu pristupanju EU-u, te je ponovno naglasio da zemlje zapadnog Balkana imaju jasnu europsku perspektivu. “Zaključci Europskog vijeća jasno govore o tome kakve su europske ambicije i namjere u pogledu zapadnog Balkana”, kazao je Juncker.

Picula je također istaknuo da je Europska unija zadnjih godina na području zapadnog Balkana dosta toga učinila, navodeći kao primjer Bruxelleski sporazum između Srbije i Kosova, dogovor iz Pržina o situaciji u Makedoniji i novi pristup prema BiH.

“Da nije Europske unije, pitanje je bi li odnosi između Kosova i Srbije bili i na ovoj razini na kojoj su danas, jer je upravo Bruxelleski sporazum (iz travnja 2013.), a ime mu to govori, jedan zavidan pokušaj diplomacije 28-orice u tom vremenu da se počne s pregovorima između dvije možda najsučeljenije države na području zapadnog Balkana”, kazao je.

“Dogovor iz Pržina (iz srpnja 2015.) koji je zapravo na neki način privremeno, nadam se i stalno, otklonio mogućnost sukoba u Makedoniji, također je posredovan uz pomoć diplomacije EU-a”, dodao je. “Novi pristup prema BiH, koliko god ja osobno često bio i kritičan prema njemu, jer ne adresira po mom mišljenju prave, strukturalne probleme te zemlje, ipak je stavio naglasak na poboljšanje ekonomskih i socijalnih prilika u BiH s nadom da će to relaksirati buduće rasprave o njezinom preustroju”, dometnuo je.

Istaknuo je također da je Crna Gora zatvorila 26 poglavlja u pristupnim pregovorima s EU-om, odradivši time dvije trećine puta, da je Kosovo sklopilo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om te da i Albanija može u dogledno vrijeme očekivati početak pregovora o članstvu.

“Međutim, to ipak nije slika koja dominira. Dominira slika problematičnog Balkana, Balkana koji ponovno kao prije 15-ak ili 25 godina postaje osobiti sigurnosni i politički rizik za cijeli kontinent, a čelnici EU-a to stanje pripisuju utjecaju vanjskih čimbenika, prije svega, naravno, ne treba to skrivati, misle na Putinovu Rusiju i na Erdoganovu Tursku. Pokušavaju, naravno, naći razumijevanje za vlastitu poziciju”, kazao je.

“Kažu da u jednadžbu treba ubaciti i Kineze, kao faktor koji ulaže, koji je prisutan, međutim, kažu, Kineze zanima novac, ali Turke i Ruse ne zanima samo novac, njih zanima prije svega rješavanje nekih njihovih geopolitičkih ambicija, što se onda naravno i osjeća u određenim političkim potezima na zapadnom Balkanu”, dometnuo je.

“Dakle, ja ne bih rekao da je pozicija Europske unije na Balkanu neaktivna, ona je čak na momente vrlo proaktivna, pitanje je samo je li to dovoljno”, kazao je.

“Koliko sam ja razumio, vrh europske politike, bez obzira što je opterećen svom silom problema, nije zalupio vrata zemljama zapadnog Balkana”, uvjeren je Picula.

Na pitanje kakav je stav Europskog parlamenta o BiH s obzirom na to da je u nedavnoj rezoluciji Parlament pozvao na poštivanje načela federalizma, što se često dvojako tumači, Picula je kazao da Europski parlament ne želi prekrojiti BiH.

“Parlament je svoje stajalište vrlo jasno izrazio. Rezolucija Europskog parlamenta o izvještaju Komisije o BiH za 2016. nije dokument kojim se prekraja BiH, to nije uputa kako preurediti BiH. Ona konstatira stanje stvari u jednoj zemlji, u ovom slučaju BiH, u godinu dana”, kazao je, podsjetivši da se poziv da se poštuju načela federalizma, supsidijarnosti i decentralizacije spominje i u rezolucijama EP-a o BiH za 2015. i 2014. godinu.

“Dakle, riječ je o jednom trajnožarećem problemu u BiH koja je kao država očito ozbiljno limitirana nemogućnošću da iziđe na kraj s ustrojem koji je definiran 1995., a koji onemogućuje i građane i konstitutivne narode u BiH da realiziraju neka svoja prava. Zato je federalizam značajan kao načelo, ali u rezoluciji se ne propisuje kako i na koji način će federalizam biti prakticiran u složenoj, asimetričnoj državi kakva je BiH jer to nije posao Europskog parlamenta”, objasnio je.

“Ja bih osobno volio da svako buduće rješenje za BiH bude dogovoreno po mogućnosti konsenzusom u zemlji, a da ne bude posljedica nametanja izvana. U svemu tome treba biti posve realan, usluge Europske unije kao dobrog medijatora su više nego dobrodošle jer je ona dala rezultate u nekim drugim situacijama na zapadnom Balkanu”, kazao je Picula.

Trumpova politika i za njega je nepoznanica. Donald “Trump, osim što ne pokazuje interes za sustav međunarodnog trgovanja kako je shvaćan do sada, nije nijednim svojim potezom pokazao da ovoga trenutka razmišlja o Balkanu kao dijelu vanjske politike Bijele kuće koja bi imala određeni prioritet, što nije dobro jer će povlačenje ili neaktivnost SAD-a kao i povlačenje Velike Britanije iz EU-a sigurno ostaviti određen prazan prostor, neću reći vakuum, što slabi poziciju Zapada, odnosno vrijednosti liberalne demokracije koje će onda zbog svojih interesa popunjavati neki drugi”, zaključio je Picula.

 

Radoš zabrinut zbog promijenjenih geopolitičkih odnosa u svijetu

Zastupnik Jozo Radoš (HNS, ALDE) smatra da je Europska unija zadnjih godina mogla učiniti i više na zapadnom Balkanu, ističući da je osnovni problem u Vijeću EU-a odnosno državama članica koje nemaju dovoljno političke snage da se uhvate u koštac s problemima u regiji.

Sve složeniji odnosi na zapadnom Balkanu u zadnje vrijeme aktivirali su „alarm“ u Europskoj uniji, kaže Radoš, no hoće li ona ima snage za neku novu politiku drugo je pitanje.

Zaključci Europskog vijeća su „vrlo općeniti, oni samo upozoravaju na opasnost, ali ne nude nikakva rješenja. U tom smislu nisu mrtvo slovo na papiru, ali nisu ni osobito važni“, kazao je.

Europska unija „mogla je učiniti više i tijekom proteklih nekoliko godina, kad govorimo o mandatu ove Komisije, ovoga saziva Parlamenta, ali Unija je istovremeno suočena s mnogim svojim poteškoćama, i makar Komisija radi relativno dobar posao, očito Vijeće pa niti Parlament nemaju političke snage da se ozbiljnije uhvate u koštac s poteškoćama na zapadnom Balkanu“, kazao je.

„Hoće li u takvim okolnostima, kada je jasno da je opasnost povećane nestabilnosti tu pred vratima, hoće li Europska unija imati snage za neku novu politiku, to je teško predvidjeti. Zaključci Europskog vijeća to ne nagovješćuju“, kazao je Radoš.

U pogledu jačanja utjecaja Rusije i Turske u regiji, Radoš kaže da EU ni na to nema pravog odgovora.

„Europska unija jednostavno nema instrumente, jedino što ona može učiniti Rusiji je uvođenje sankcija, što opet, naravno, ovdje nema jedinstvenu potporu jer te sankcije slabe Rusiju, ali slabe i Europsku uniju“, kazao je. „Ista situacija je s Turskom, koja je nakon jačanja Erdoganove političke pozicije također zapravo nekooperativna. Tu Europska unija jednostavno nema odgovora“, dodao je.

Radoš smatra da Rusija nema realne snage da igra neku odlučujuću ulogu niti da bude glavni faktor rješenja krize na području zapadnog Balkana. „Ali njezina prisutnost i naravno prolongiranje svih mogućih kriznih situacija uznemirava i u takvim dugotrajnim krizama se nikad ne zna što će se dogoditi“, kazao je.

„Ali ja ne mislim da bi nemiri na zapadnom Balkanu, osim što bi teško oštetili Europu, uzrokovali širenje nemira na prostor cijele Europe. Mislim da je nekakav europski rat ili nešto takvo potpuno isključeno“, naglasio je.

Radoš također smatra da se na zapadnom Balkanu vodi Hladni rat.

„Ovo što se sada događa to je Hladni rat, definitivno. Sankcije nisu beznačajne. To je gora razina, viša razina hladnoratovskog sukoba nego što je to bilo u zadnjim godinama stvarnoga Hladnoga rata. Mislim da su odnosi Europske unije, zapadnog svijeta i Rusije bili bolji od 1985. godine pa nadalje nego što su to danas“, kazao je.

Radoš je kazao da je zabrinut zbog promijenjenih geopolitičkih odnosa, zbog toga što geostrateško zajedništvo zapadnog svijeta više nije samorazumljivo.

„Problem je što se ti nestabilni, nejasni geopolitički odnosi reflektiraju na prostor koji je nama najbliži, to je naš problem“, objasnio je.

Trumpova politika na zapadnom Balkanu za njega je nepoznanica.

„Naravno, Trump je enigma za sve, pa tako i za nas koji razmišljamo o prostoru jugoistočne Europe. Ja inače ne mislim, to se inače na neki način već pokazalo, da Trump ima snagu stubokom promijeniti američku vanjsku politiku zato što ona počiva na nekakvoj logici, na interesima koji su slagani zadnjih 50 godina, ali on je svakako nepredvidiv u ovoj fazi“, kazao je, podsjećajući da je Trump prvo nagovijestio približavanje s Rusijom da bi potom ponovno došlo do zaoštravanja.

Smatra isto tako da Europska unija ne može sama riješiti potencijalnu eskalaciju stanja u regiji. „Bojim se da ne. To je naravno njen najviši interes, najviše investira u to, najviše je prisutna, ali njen način djelovanja je takav da ona nema niti unutrašnje sloge, nema niti pravnih mogućnosti djelovanja“, kazao je.

Radoš je objasnio da su sve odluke na kojima počivaju međunarodne intervencije odluke Vijeća sigurnosti UN-a. Europska unija u njemu imao vrlo mali utjecaj, a oko pitanja što učiniti s prostorom zapadnog Balkana može doći do velikih razlika između SAD-a i Rusije. Europska unija također nikada neće upotrijebiti snage mimo odluke Vijeća sigurnosti, dok SAD i Rusija to čine.

„Europska unija je prema tome višestruko hendikepirana i zato se u raznim dokumentima Europskog parlamenta poziva i na rekonstrukciju Vijeća sigurnosti. Međutim, struktura Međunarodne organizacije UN-a počiva na nekim dogovorima koji su postignuti nakon Drugoga svjetskog rata, a promjena tog balansa, koji je nepravedan, koji danas nije logičan i ne odražava stvarno stanje snaga u svijetu, zapravo je nemoguća. To bi bila nekakva svjetska revolucija da se UN postavi na neke pravednije osnove, to bi bili nekakvi teški geopolitički potresi za koje se teško tko može odlučiti u ovoj fazi, prema tome i s te su strane Uniji vezane ruke“, kazao je.

„Komisija nije ta koja može pokrenuti nešto, može pokrenuti inicijativu, ali nije ta koju donosi odluku. Većina vanjskopolitičkih odluka EU-a počiva na ingerencijama Vijeća, dakle na zemljama članicama. Hoće li one u svojoj neslozi, suočene i pitanjima što uopće dalje s Europom, imati snage tu inicijativu, ta razmišljanja o toj inicijativi pretvoriti u nekakvu realnu politiku, to je doista teško reći“, dodao je.

„Svi dokumenti govore o tome, spominju tu nužnost, ali teško je vidjeti nekakvu operativnu snagu Europske unije da doista tako i postupi, što znači da će se zapravo taj sukob, na takav način, s puno aktera, vjerojatno produžavati u idućem razdoblju i ne vidi se rješenje“, zaključio je Radoš.

Jakovčić smatra da EU ponovno reagira prekasno

Zastupnik Ivan Jakovčić (IDS, ALDE) upozorio je da Europska unija na stanje na zapadnom Balkanu ponovno reagira prekasno.

“U zemljama te regije ponovno vrije i prijeti eksplozija. Dvadeset i pet godina, koliko sam u politici, pratim situaciju na zapadnom Balkanu i poteze Europske unije. Na žalost, Unija ni danas nije u potpunosti svjesna činjenice da su sve zemlje zapadnog Balkana bolesne”, kazao je.

Europska unija je na zabrinjavajuća zbivanja u toj regiji do sada reagirala samo vatrogasnim mjerama, smatra on.

“Te su zemlje zaražene virusom nacionalizma. Širenje tog virusa trebalo je na vrijeme spriječiti. Na bujanje nacionalizma trebalo je reagirati preventivnim mjerama, a ne početi s liječenjem kada je prekasno”, smatra Jakovčić, pozivajući Europsku komisiju i države članice da učine sve kako bi se proces širenja Unije na zapadni Balkan ubrzao.

Tomašić poručuje da EU ne smije obmanjivati regiju kao Tursku

Zastupnica Ruža Tomašić (Hrvatska konzervativna stranka, Europski konzervativci i reformisti) ocijenila je da na zapadnom Balkanu vlada trajna kriza, politička, sigurnosna, ekonomska i moralna.

“Česti izbori u prvi plan donose prepucavanja, a malo se otvorenih pitanja među državama doista rješava”, kazala je.

Tomašić također smatra da Europska unija nema kapaciteta da riješi tu situaciju.

“Europska unija želi biti globalni faktor, a da bi taj status zaslužila, mora moći riješiti probleme u svom dvorištu. Nažalost, prilično sam uvjerena da Europska unija nema kapacitet za to, pogotovo ako uzmemo u obzir niz njezinih unutrašnjih problema koji desetljećima ostaju neriješeni. Europska unija će svakako poduzeti nešto ne bi li se nametnula kao lider u tom dijelu Europe i na neki način istisnula Rusiju, Tursku i SAD, ali se bojim da to neće uroditi plodom”, smatra ona.

U pogledu europske perspektive regije, Tomašić smatra da bi i u Europska unija i zemlje regije trebale prije svega biti iskrene s tim u vezi.

“Ne smije se ponoviti turski scenarij. Europska unija je Tursku dugo obmanjivala da će jednog dana postati članica, a Turci su glumili da žele to članstvo. Europska unija mora biti iskrena prema zemljama jugoistočne Europe, a od njih tražiti isto. U protivnom će ionako krhko povjerenje biti dodatno narušeno”, kazala je.

Kad je riječ o jačanju utjecaja Rusije i Turske u regiji, Tomačić smatra da je to jednim dijelom posljedica slabosti Europske unije.

“Prijetnja postoji, ali je posljedica i nesposobnosti Europske unije da sudjeluje u rješavanju problema, a ne samo utjecaja drugih globalnih igrača koji žele ostvariti interese u tom dijelu Europe. EU kratkoročno neće moći istisnuti druge igrače, a hoće li to učiniti dugoročno ovisi i o tome kako će Unija u budućnosti izgledati i što će moći ponuditi novim članicama”, smatra ona.

Tomašić ipak ne vjeruje u mogućnost novih otvorenih sukoba na zapadnom Balkanu.

“Raspadom bivše Jugoslavije i stvaranjem samostalnih nacionalnih država riješena su mnoga povijesna pitanja tako da bih rekla kako je taj dio Europe trenutno manje zapaljiv nego ikad prije u svojoj povijesti. Ostaju još neka otvorena pitanja koja su primarno nasljeđe rata, a kad njih riješimo, moći ćemo u miru graditi prosperitet, svatko u svojoj državi”, kazala je.

Ne očekuje također da će zapadni Balkan biti u fokusu nove američke administracije.

“Neće im biti u fokusu, osim ako ne buknu nekakvi veći neredi ili sukobi”, zaključila je Tomašić

Izvor:

eu.hina.hr

Copyright © Željana Zovko 2021. Sva prava pridržana.