Željana Zovko

Objavljeno: 10.7.2023.
Novi list

[Novi list] Europski kreativci traže fer raspodjelu digitalnog kolača

Autori i umjetnici diljem Europske unije već duže vrijeme upozoravaju na nepravedan položaj na tržištu platformi glazbenog streaminga i tzv. ‘video na zahtjev’ platformi

Kreativci diljem Europske unije već duže vrijeme upozoravaju na nepravednosti digitalnog tržišta, istovremeno iznoseći svoja negativna iskustva i stavove. Danas na digitalnom tržištu platformi glazbenog streaminga i tzv. ‘video na zahtjev’ platformi postoji nekoliko ključnih problema koji bi se trebali riješiti kako bi se osigurala kulturna raznolikost i poštena naknada za autore i kreativce.

– Autori i umjetnici su na digitalnom tržištu u znatno nepravednijem položaju u odnosu na streaming i video na zahtjev platforme te ostale platforme na kojima se glazba koristi.

Kontinuirani rast glazbenih i Video-On-Demand (VOD) streaming usluga je nepobitan i značajno utječe na ekonomsko i kreativno okruženje za glazbene autore i skladatelje. S jedne strane, ta rastuća tržišta kreativcima pružaju više različitih mogućnosti da se uključe u kreativnije aktivnosti i dopru do šire publike.

S druge strane, kreativci s digitalnog tržišta nemaju povrat svoje investicije niti odgovarajuću naknadu za korištenje autorskih djela na kojima je to tržište i izgrađeno i na temelju kojih prihodi drugih dionika tržišta vrtoglavo rastu.

Netransparentnost poslovanja platformi i algoritama za stvaranje popisa za reprodukciju i netransparentnost podataka o streamanim djelima utječe na lošiji položaj velike većine autora na tom tržištu.

Time se stvara nepravedna ravnoteža koja šteti temeljima tržišta – autorima, skladateljima i kreativcima koji stvaraju djela. Trenutačno se u Europskom parlamentu izrađuju ključna izvješća koja će odrediti put rješavanja ovih problema, pa je to bio i povod susreta s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu.

Hrvatske europarlamentarce upoznali smo s ovom problematikom i od njih zatražili djelovanje koje bi osiguralo zaštitu hrvatskog repertoara i poboljšalo položaj autora na digitalnom tržištu te im omogućilo pravednu pregovaračku poziciju, prepričava nam glavni direktor Službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja Nenad Marčec, dodajući da su naši parlamentarci saslušali probleme kreativaca, zahvalni što su ih upoznali s položajem hrvatskog repertoara na globalnom tržištu, obećavši pritom potporu u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa.

Transparentnost poslovanja

Zahtjevi autora i kreativaca diljem Europe su, tvrdi Marčec, isti, a traži se uspostava uvjeta koji će im omogućiti pravedniji položaj na tržištu i omogućiti ravnopravnu pregovaračku poziciju i promjenu trenutačnog modela, odnosno raspodjelu prihoda na sve dionike tržišta.

Osim toga, kulturni djelatnici traže donošenje propisa koji će autorima osigurati pravedne uvjete kod jednokratnog otkupa prava – tzv. buyout, transparentnost poslovanja platformi i korištenih algoritama kako bi se očuvala kulturna raznolikost, dostava kvalitetnijih podataka o korištenim djelima kako bi se provela pravednija raspodjela naknada od svake pojedine pretplate.

– Tako smo od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu tražili isto te da u kreiranju politika Unije usmjerenih na digitalno tržište svoju potporu daju onim opcijama koje će umjetnicima osigurati pravedan položaj na tom tržištu te njegovati kulturnu raznolikost.

Vjerujemo da bi se time osiguralo da propisi Europske unije vode računa i o zaštiti hrvatskog kulturnog identiteta i hrvatskih umjetnika. S ovim problemima suočene su sve europske države, a Hrvatska bi spadala u primjer država članica koje imaju kvalitetnija zakonodavna rješenja.

Međutim, velike države imaju i veću moć, pa tako postoji primjer Italije gdje je država nedavno stala iza svojih autora. Naime, tamošnje autorsko društvo SIEA odbilo je nepovoljne uvjete ugovora “uzmi ili ostavi” za obnovu licence koji im je nudila Meta (Facebook), uz stav da će, ako ne obnove licencu, sa svojih platformi skinuti talijanski repertoar.

SIAE je ponuđeni ugovor odbio smatrajući da mu nedostaje “bilo kakva transparentna i zajednička procjena stvarne vrijednosti repertoara” jer Meta “nikada nije dala temeljne informacije potrebne za pošteno pregovaranje i određivanje vrijednosti korištenja talijanskog repertoara”.

Kada je Meta krenula s platformi skidati talijanski repertoar, SIAE se, osim toga, požalio regulatornoj agenciji nadležnoj za tržišno natjecanje koja je zaključila da je Meta bila u prilici iskoristiti svoj položaj tražeći od SIAE-a da prihvati ekonomski nepoštenu ponudu i “neopravdano prekinula” pregovore te uskratila SIAE-u sve relevantne informacije potrebne za procjenu ekonomske pravednosti ponuđenog.

To je, prema riječima agencije, uz činjenicu da bi uklanjanje talijanskog repertoara bilo štetno za kulturnu raznolikost, građane i za umjetnike, u suprotnosti s talijanskim zakonima.

Stoga je u travnju ove godine pokrenuta i službena istraga koja nalaže da se pregovarački proces između SIAE-a i Mete ponovo pokrene, no ovoga puta ”u skladu s načelima dobre vjere, transparentnosti i jednakosti”, prepričava Marčec.

Napominje da je riječ o globalnom tržištu jer platforme i nude globalno tržište te HDS ZAMP za svoje autore izravno ostvaruje njihova prava na globalnom tržištu.

– Ako govorimo o nevidljivosti repertoara, problem su netransparentni algoritmi koji određuju što će kojem korisniku prikazati i ponuditi te tako utječu na njegove glazbene preferencije i buduće odabire.

Ako ljudima ne ponudite novu glazbu i nove glazbenike ili glazbu malih repertoara, vrlo teško da će ih oni sami tražiti i pronaći, ističe Marčec.

Nepoštovanje pravila

Problem prava na digitalnom tržištu ne tiče se isključivo glazbenika, već i drugih audiovizualnih umjetnosti. Nacionalna prvakinja Ksenija Marinković, koja obnaša dužnost predsjednice Hrvatskog društva filmskih djelatnika, također se, u Bruxellesu, susrela s našim europarlamentarcima približivši im prilikom tog susreta probleme s kojima se susreću hrvatski filmaši.

– Regulacija digitalnog tržišta je velika tema u EU-u zbog toga što moćne platforme i streaming servisi određuju sva pravila igre, a odgovaraju uglavnom američkim sudovima i zbog toga su europski autori, izvođači i proizvođači u nepovoljnoj poziciji.

Prije mjesec dana sudjelovala sam zajedno s kolegama iz ZAMP-a i AVIP-a na panelu ‘Meet the Authors’ u Bruxellesu, a tema su bili zakinuti umjetnici, autori i izvođači te ‘buyout’ ugovori.

Na kraju balade sve se svodi na to da ne zarađuju koliko bi trebali. Problem nastaje u momentu kad velike streaming platforme ne moraju poštovati pravila u određivanju algoritama, osim vlastitih, što znači da mogu davati prednost američkim proizvodima i u Europi i u cijelom svijetu, govori nam Marinković.

Dodaje da se već nekoliko godina radi na tome da se postignu dogovori o poboljšanju pozicije europskih umjetnika iz svih zemalja EU-a na digitalnim platformama, što podrazumijeva načine i učestalost njihovog prikazivanja, reklamiranja i plaćanja njihovih audiovizualnih djela te afirmiranje različitih kultura, odnosno kulture pojedine zemlje članice.

– S nekim streaming platformama se u tom smislu već potpisuju ugovori o proizvodnji, sufinanciranju i plasiranju EU projekata, ali to je opsežan posao koji zahtijeva ozbiljne pregovore.

Osim teških pregovora, problem regulacije digitalnog tržišta je i to što se tržište razvija puno brže nego što vlasti uspijevaju odgovoriti na izazove takvog razvoja.

To je posebno primjetno u odnosu na relativno spori proces donošenja EU propisa, odnosno transponiranje tih propisa u nacionalna zakonodavstva. HDFD se s cijelom audiovizualnom zajednicom bavi tom temom već dulje vrijeme i nastavit će se baviti i dalje, zaključuje Marinković.

Pravična naplata

Glavni izazov glazbenim izvođačima je, kazuje nam predsjednik Hrvatske glazbene unije Dražen Baljak, uvijek isti, jedan i jedini – kako pravično naplatiti svoje sudjelovanje na snimci, i to u ovom slučaju na snimci koja se digitalno distribuira.

Nije riječ o problemu koji tišti samo hrvatske glazbenike, već je to globalno pitanje koje se zakonodavno rješava u EU-u upravo sada, i to pokušajima da se primijeni europska Direktiva o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu iz 2019., kojoj je cilj upravo pravična i ravnomjerna raspodjela prava na internetu.

– Krenut ću “od stoljeća sedmog” i probati biti što plastičniji kako bi problem bio što jasniji i teti na placi i glazbeniku za klavirom. Naime, nakon dekada lukrativne proizvodnje fizičkih nosača zvuka (ploče, CD-i, kazete) gdje su prava i obveze između troje nositelja prava (autor, izvođač i diskograf) bila koliko-toliko jasna i ugovorom definirana – iako bi se i tu dalo svašta reći jer ima na tisuće glazbenika, među kojima sam i sam, koji za mnoge snimke nisu nikad potpisali ništa, imali smo eru piratstva i ilegalnog kopiranja (prženje CD-a), a potom i besplatno skidanje i ‘peer to peer’ anarhiju unutar internetske eksplozije koja je gotovo uništila kompletnu glazbenu industriju.

Onda su se pojavile digitalne platforme (Deezer, Spotify, Tidal, Apple music…) kojima se cijela ta stvar na internetu trebala izregulirati – glazba visoke kvalitete na korisnički prijateljskim, jeftinim pretplatničkim aplikacijama koja se jako široko koristi generirajući prihode koji bi se trebali pravično i ravnomjerno raspodjeljivati među svim karikama ovog hranidbenog lanca – platformama koje su osmišljene da daju prostor i okvir, digitalnim distributerima (agregatorima) koji vrše učitavanje sadržaja, državi kroz poreze i na kraju i najbitnije – nositeljima prava.

Ponovit ću, to su u glazbi tri nositelja – autor, izvođač i diskograf. Ispalo je u praksi da su često, pogotovo u početku, platforme dogovarale direktne ‘dealove’ s nekim većim diskografima za korištenje glazbenih sadržaja i podizanje milijuna sati glazbe, a da su na autore u određenoj mjeri, a na izvođače u potpunosti – zaboravili. Kako prikladno – ‘konačno se od glazbe na internetu događa neka naknada, ali smo se mi odlučili podijeliti je između sebe.

Sorry, vas se nismo sjetili. A ako i jesmo – to je onda u nekom zanemarivom postotku i samo onih koje smatramo najbitnijima’. Da bi stvar bila još i paradoksalnija, s vremenom su veliki globalni diskografi postali i suvlasnici spomenutih platformi, tako da, osim ovog nepravednog udjela, od istih ubiru još i dobit.

To je problem kojim se mi ovdje već dugi niz godina bavimo, naglašava Baljak, dodajući da su HGU, HUIG i HUZIP – udruga za kolektivnu zaštitu glazbenika izvođača koja se direktno bavi ovim pitanjem, članice FIM-a (International Federation of Musicians, IAO-a (International Artists Organisation), SCAPR-a i AEPO-ARTIS-a – europskih krovnih udruga za pitanja prava glazbenika izvođača koje komuniciraju s Europskim parlamentom i direktna je zasluga ovih organizacija, kao i hrvatskih udruga kao njihovih članica, što je do gore spomenute Direktive uopće došlo jer svi redom smatraju da su izvođači drastično zakinuti u digitalnoj revoluciji.

Nepostojeći dijalog

Što se tiče drugih dionika i njihovih organizacija na našem tržištu, Baljak nam je potvrdio da HGU po pitanju digitalne distribucije ima uvelike usuglašene stavove s HDS-om i ZAMP-om koji štite prava autora, ali još uvijek umnogome suprotstavljene stavove s HDU-om i ZAPRAF-om koji u Hrvatskoj predstavljaju diskografe, odnosno izdavače te dodaje da, što se platformi tiče, komunikacija, nažalost, uopće ne postoji, a s nekima su upravo zbog toga i na sudu.

– Gledajte, ja sam hardcore punker odrastao na riječkim ulicama i strašno sam osjetljiv na svaku nepravdu ovog tipa, ali sam ujedno i optimist i vjerujem u dijalog te se nadam da ćemo do zajedničkog rješenja ipak nekad u budućnosti doći jer smo osuđeni jedni na druge.

Pogotovo sam optimist jer neki zakonski okvir u kojem ćemo biti primorani surađivati na korist glazbenika već postoji. Trenutačno smo u fazi trogodišnjeg moratorija u kojem je država dopustila većim diskografima da “srede” ugovore s izvođačima. Dakle, da potpišu dosad nepostojeće ugovore i da pritom reguliraju postotke oko digitalne distribucije s autorima i izvođačima.

To vam je neka verzija građevinske “legalizacije” bespravne gradnje kojoj smo nedavno svjedočili. Svejedno me veseli što taj period mnogi diskografi zaista revno koriste i, poštujući zakon, revidiraju stare ugovore te rješavaju nove u smislu ostvarenja prava na digitalnim platformama, zbog čega nekako vjerujem u pozitivan ishod za izvođače u cijeloj priči.

Vremena su se promijenila, pa pravila više nisu ista, ali potreba za ovom tročlanom simbiozom (autor-izvođač-diskograf) je ostala – samo pod fer uvjetima. Gomila izdavača, pogotovo s nezavisne scene, koji cijelo vrijeme pravedno rade i na pravi način se brinu o izvođačima poštujući “fair deal” filozofiju, dokaz su da je ovaj skladan suživot moguć, kaže Baljak.

Baljak se unatoč svemu ne boji za hrvatsku glazbenu scenu u globalnim okvirima jer ona živi svoj život unutar parametara Hrvatske i okolnih zemalja.

– Tu je najslušanija i tako će i ostati. Odnedavna sustavno kroz UIGH/WMMC ured pokušavamo izvesti u inozemstvo ono što vidimo da takav potencijal ima, a da mu je naše tržište premalo za opstanak te ćemo tu izvoznu priču okruniti prvom hrvatskom showcase konferencijom SHIP u rujnu u Šibeniku, na koju ste svi pozvani.

Naravno da se u moru izdanja na platformama, a mislim da je dnevni upload na negdje 60.000 singlova dnevno, nekad dobije dojam da je naš mali brod nevidljiv, ali vjerujem da nije. On sasvim stabilno plovi kroz razne oluje, tvrdi Baljak.

Legalna ponuda

Optimističan je i Marčec, koji tvrdi da se puno po pitanju prava na digitalnim platformama napravilo u posljednjih deset do petnaest godina, a posebno u posljednjih pet godina.

– Jedva premoćnim glasovima 2019. godine donesena je europska Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Cijeli proces u godinama izrade predizvješća i same Direktive bio je pod velikim lobističkim pritiskom velikih digitalnih divova koji su dužnosnike EU komisije i Parlamenta plašili scenarijima u kojima zbog ove Direktive više ne postoji sloboda govora, a vlada cenzura i progon pojedinaca itd.

Direktiva je tako napokon usvojena, činjenica je da je internet i danas slobodan, ali i da su europski, pa tako i hrvatski građani i kreativci doživjeli pozitivne pomake na tom tržištu. U Hrvatskoj je tako proširena legalna ponuda digitalnih servisa, te naši građani na izbor imaju sve veći broja servisa – Deezer, Spotify, Apple Music, Amazon Music, YouTube Music, TIDAL, Netflix, HBO, Amazon video, Disney+ i tako dalje.

Građani su oslobođeni odgovornosti za učitavanje svojih kućnih uradaka na platforme za učitavanje sadržaja poput YouTubea, Facebooka, Instagrama ili TikToka. Za ta korištenja njihovih djela hrvatski kreativni stvaratelji imaju osigurana minimalna prava – kakvu-takvu naknadu za svoj rad i korištenje njihovih djela na digitalnom tržištu. Jedino što se promijenilo jest da je priznata odgovornost platformi.

Tom je Direktivom započelo uređenje odnosa na digitalnom tržištu koje sada treba nastaviti uređivati na načelima pravednosti i uvažavanja kako bi internet sutra bio uređeno i slobodno mjesto na kojem se poštuju slobode i prava onih čiji se sadržaji koriste te onih koji omogućuju takva korištenja, ali i onih koji na internetu uživaju u sve većoj i bogatijoj ponudi, zaključuje glavni direktor ZAMP-a.

Smjernice su, završit će naš razgovor Baljak, jasne – svi, bez izuzetka, moraju biti plaćeni za svoj doprinos na snimci, isto kao što bilo tko drugi mora biti plaćen za svoj rad, što je, na koncu konca, jedno od temeljnih ljudskih prava.

– Situacije u kojima se to na bilo koji način izbjegava su nedopustive, a trebale bi biti i kažnjive. Pravo izvođača na snimci je neodrecivo! Prakse kojima su se neki služili ili se služe kako bi stekli ozbiljno bogatstvo na talentu, radu i trudu glazbenika, pritom ih potpuno izostavljajući iz svake jednadžbe, moraju otići u povijest. Srećom, i odlaze.

Suludo je da su glazbenici, koji su srž industrije, jer se njihovim talentom ovdje zapravo trguje, često izostavljeni ili oštećeni u razdiobi. Čisto sumnjam da je itko od nas ikad otišao u trgovinu ploča i na pultu pitao prodavača da mu donese novi Universalov ili Sonyjev album.

Ili, ne znam, rekao – ‘molim vas, želim album novih pop skladbi Maxa Martina, ali me ne zanima tko ih izvodi’. Isto vrijedi i za streaming. Uz dužno poštovanje svima i ne umanjujući ničiji doprinos, svi mi, u 100 posto slučajeva, pratimo i kupujemo glazbu upravo zbog izvođača koji je izvode, zaključuje Baljak.

Zovko: Zagovarala sam rezoluciju o zaštiti autorskih prava

Europarlamentarka Željana Zovko, inače i članica Odbora za kulturu i obrazovanje, razgovarala je u Brusselexu s predstavnicima naše kreativne industrije, a mi smo je upitali koje su zahtjeve iznijeli pred nju te kako poboljšati postojeće legislative na razini Europske unije.

– S obzirom na moju uključenost u rad na ključnim izvješćima za kulturni i kreativni sektor, poput onog o provedbi revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, položaju umjetnika i djelatnika u sektoru te položaju autora na europskom tržištu streaminga glazbe, na sastanku s predstavnicima Hrvatskog društva skladatelja, hrvatskim autorima te predstavnicima glumačke udruge AVIP najveći naglasak bio je na stanju kulturnog i kreativnog tržišta u Republici Hrvatskoj i načinima daljnjeg napretka položaja autora i umjetnika, osobito po pitanju pravednije tržišne raspodjele prava i prihoda autora, veće zastupljenosti hrvatskih djela na digitalnim platformama, boljoj transparentnosti i pravnom uređenju tih platformi te daljnjoj preobrazbi sektora u skladu s brzorastućim digitalnim trendovima, osobito glazbenim i VOD streaming servisima koji zauzimaju sve veći prostor u kulturnom i kreativnom ekosustavu.

Kroz svoj parlamentarni rad veliki naglasak stavljam na potporu opstanku i dobrom poslovanju svih dionika u kulturnom i kreativnom ekosustavu. Kao izvjestiteljica sam u Odboru za kulturu i obrazovanje radila i na izvješću o pomoći oporavku i napretku audiovizualnog i medijskog sektora EU-a kojim je ovim sektorima odobrena višemilijunska podrška

Pored toga u prethodnoj legislativi zagovarala sam usvajanje rezolucije o zaštiti autorskih prava jer je to jedini način za unapređenje i održivost kulturnog i kreativnog sektora poput hrvatskog i drugih manjih država u odnosu na dominaciju velikih država.

Pravedna raspodjela naknada i autorskih prava te odgovarajuća zastupljenost djela na tržištu je od životne važnosti za naše umjetnike i autore. Nakon pogubnog učinka pandemije važno je poduprijeti što brži oporavak ovog sektora koji zauzima zavidan postotak ukupnih prihoda u gospodarstvu te je izravni odraz naših zajedničkih vrijednosti, načela te kulturne i jezične raznolikosti.

Kao što sam ranije spomenula, u Odboru za kulturu i obrazovanje upravo radimo na izvješću o položaju umjetnika i djelatnika u kulturnom i kreativnom sektoru te izvješću o položaju autora na europskom tržištu streaminga glazbe.

Izvor:

Novi list

Copyright © Željana Zovko 2021. Sva prava pridržana.