Željana Zovko

Objavljeno: 21.9.2021.
Glas Slavonije

[Glas Slavonije] Za sredstva iz Europske unije i EU projekte koji se mogu ostvariti, samo je nebo granica!

Zovko: Mlade ljude treba ohrabriti i dati im potporu da ostanu u svojim lokalnim sredinama

Za početak dobro je podsjetiti se nekih općih navoda kad se radi o Europskom parlamentu u kojem participiraju i hrvatski zastupnici, sad već u osmoj godini otkako je Republika Hrvatska 28. punopravna članica Europske unije od 1. srpnja 2013. godine. Europski parlament zakonodavno je tijelo Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija. Parlament je sastavljen od 705 zastupnika koji predstavljaju sve zemlje EU-a. Zastupnici se biraju na neposrednim općim izborima na mandat od pet godina. Zastupnička mjesta dodjeljuju se na temelju broja stanovnika svake države članice. Žene zauzimaju malo više od trećine zastupničkih mjesta. Zastupnici su svrstani prema političkoj opredijeljenosti, a ne nacionalnosti. Zastupnici obnašaju dužnost u svojim izbornim jedinicama, u Strasbourgu, gdje se održava 12 tjednih plenarnih sjednica godišnje, i u Bruxellesu gdje nazoče dodatnim sjednicama te sjednicama odbora i klubova zastupnika. Statutom iz 2009. utvrđena su pravila i uvjeti za zastupnike.

Za ovaj broj Magazina razgovarali smo sa Željanom Zovko, hrvatskom zastupnicom (HDZ) u Europskom parlamentu (iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke – kršćanski demokrati). Zovko je potpredsjednica Odbora za vanjske poslove i potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom. Od drugih funkcija spomenimo i da je gđa Zovko aktivna kao zamjenica u Odboru za kulturu i obrazovanje, Pododboru za sigurnost i obranu te u Izaslanstvu za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i u Izaslanstvu u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini.

Gospođo Zovko, prošla i ova politička godina bile su vrlo aktivne. Uz upravljanje zdravstvenom krizom, pripremu oporavka EU-a, nastavljeno je i s radom na zakonodavstvu. Možete li nam reći nešto o svojim aktivnostima proteklih mjeseci?

– U pravu ste, zdravstvena i gospodarska kriza kakvu ranije nismo iskusili utjecala je na sve, uključujući i naš rad u Europskom parlamentu. No, ipak smo uspjeli usvojiti cijeli niz mehanizama ključnih za oporavak Europe, kao što su instrument za oporavak i otpornost EU-a (RFF) i digitalna potvrda EU-a o COVID-u, s kojom su građani Europe mogli ponovno početi putovati te ljetni odmor nakon više mjeseci provedenih u karanteni provesti na omiljenim europskim destinacijama.

Kao članica Odbora za kulturu i obrazovanje aktivno sam pratila utjecaj pandemije na kulturni i kreativni sektor. U tom sam se polju, između ostaloga, uspjela izboriti za produženje statusa europskih prijestolnica kulture za 2020. godinu do kraja travnja 2021. godine. Rijeka i Galway to su dodatno vrijeme mogli iskoristiti da nadoknade ono što su propustili zbog prvog kruga restriktivnih mjera, kada nisu mogli prezentirati svoju kulturu i kreativne djelatnosti kako su planirali. Jednako tako, pomno sam pratila stanje u europskom audiovizualnom i medijskom sektoru te sam u ime EPP-a imenovana izvjestiteljicom za izvješće o europskim medijima u digitalnom desetljeću. Radom na izvješću uspjela sam skrenuti pozornost na važnost ovih sektora za našu kulturnu i jezičnu raznolikost te slobodu i pluralizam medija, koji su jedni od temelja uspješne i moderne demokracije. Izvješćem sam veliki naglasak stavila na oporavak ovih sektora te na potporu njihovoj daljnjoj digitalnoj i zelenoj tranziciji, kao i njihovom održivom napretku. Nakon višemjesečnih pregovora postigli smo dogovor o sadržaju teksta te ćemo o izvješću glasovati krajem rujna na sjednici Odbora za kulturu i obrazovanje, a potom na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Angažirali ste se i oko cjepiva i cijepljenja, kao i u odnosima EU-a s američkom administracijom predsjednika Bidena?

– Europska unija odigrala je značajnu ulogu i u distribuciji cjepiva kako svojim članicama, tako i drugim državama u cijelom svijetu. No, bez obzira na sve napore, jako mnogo država još uvijek nema dovoljno cjepiva za borbu protiv virusa. U pismu predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, pozvala sam na koordiniranu globalnu diplomaciju vezano uz cjepiva kako bismo osigurali opći i pravičan pristup cjepivima, uključujući razmatranje ideje ukidanja pravila intelektualne zaštite cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Promjena američke administracije također ima veliki utjecaj na budućnost EU-a, nudi nam nove mogućnosti za obnovu transatlantskih odnosa i jačanje suradnje na multilateralnom polju. Na ovoj sam temi angažirana kao izvjestiteljica u sjeni za SAD. Odbor za vanjske poslove usvojio je Izvješće o budućnosti odnosa između EU-a i SAD-a, za koje sam pregovarala ispred EPP-a. Naglasila sam značaj snažnog transatlantskog partnerstva, kao i potrebu za jačom europskom strateškom autonomijom, ali bez slabljenja naših saveza. Najnoviji razvoj događaja u Afganistanu također ukazuje na potrebu da EU poboljša svoje obrambene sposobnosti i razvije asertivniju i proaktivniju vanjsku politiku.

I na kraju ću spomenuti najveće postignuće proteklih mjeseci – usvajanje instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) u Europskom parlamentu nakon više od dvije godine pregovora. Kao suizvjestiteljica bila sam dio tima Europskog parlamenta u međuinstitucionalnim pregovorima. Unija je ovim novim instrumentom razvila novu generaciju najznačajnijeg alata pomoći europskoj perspektivi zapadnog Balkana.

Kao što ste rekli, IPA III najvažniji je alat EU-a za izravnu potporu zemljama zapadnog Balkana. Možete li nam objasniti u čemu je novi instrument poboljšan u odnosu na prethodne?

– Proračun novog instrumenta iznosi više od 14 milijardi eura, a sredstva se mogu uložiti izravno u projekte koje predlože korisnici. Ovo je najveći proračun u povijesti europske financijske pomoći zapadnom Balkanu i pokazuje koliko je Europska unija posvećena pružanju pomoći regiji.

Iz iskustva znamo da korisnici moraju imati dovoljno informacija o dostupnim opcijama financijske potpore kako bi mogli pripremiti projekte. U pregovorima sam odlučno zagovarala potrebu za poboljšanim mjerama s ciljem povećanja vidljivosti instrumenta IPA III. Komisija bi trebala provesti komunikacijske strategije kako bi razvila svijest javnosti i povećala dodanu vrijednost europske pomoći i kredibilitet EU-a u regiji. Obveza korisnika je u svim oblicima komunikacije o projektima jasno navesti da su projekti financirani sredstvima europske pomoći.

Također vjerujem da je korisnicima potrebna odgovarajuća stimulacija za prezentiranje dobro pripremljenih prijedloga projekata koji pridonose europskoj integraciji i stabilnosti regije. Upravo iz toga razloga instrument IPA III više ne funkcionira s fiksnim proračunom za države, nego su sredstva raspoređena na pet tematskih prozora, čime se osigurava proporcionalna raspodjela radi ostvarivanja napretka u ovim prioritetnim poljima u cijeloj regiji.

Htjela bih naglasiti da se sredstvima iz instrumenta IPA III financira i Ekonomski i investicijski plan EU-a za zapadni Balkan. Unija će kroz ovaj ambiciozni plan investirati u promet, energetiku te zelenu i digitalnu tranziciju kako bi ostvarila dugoročni rast i otvaranje novih radnih mjesta. Ova će se sredstva iskoristiti i za uspostavljanje jamstvenog fonda za zapadni Balkan kojim se očekuje prikupiti dodatna ulaganja u regiju do 20 milijardi eura.

Ulaganjima u zapadni Balkan Europska unija želi pridonijeti stabilnosti regije. Ima li instrument IPA III i izravnu dodanu vrijednost za Hrvatsku?

– Republika Hrvatska pogranična je zemlja na vanjskim granicama Europske unije sa zapadnim Balkanom, tako da je u njezinom interesu osnažiti sve aspekte dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i suradnje. Ovi ciljevi pripadaju u prioritete IPA-e III i umanjuju rizik od mogućeg prelijevanja nesigurnosti na zemlje članice Unije i stvaranje napetosti. Hrvatska može dobiti dodanu vrijednosti od uspješnih projekata korisnika kojima će unaprijediti upravljanje granicom, vladavinu zakona, borbu protiv organiziranog kriminala, itd.

Kako Hrvatska ima ekonomske veze s korisnicima IPA III, ostvarit će prednosti od socijalnih i gospodarskih reformi u državama zapadnog Balkana koje se moraju uskladiti s europskim standardima. Osim toga, instrument IPA III će, kao i prethodni instrumenti, financirati projekte koji potiču prekograničnu suradnju ne samo među korisnicima, nego i sa susjednim zemljama članicama. Dobar primjer takvog projekta je Interreg-IPA 2014.-2020. Unija je u okviru ovog programa uložila više od 57 milijuna eura u osnaživanje društvenog, gospodarskog i teritorijalnog razvoja na prekograničnom području između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Cilj je programa poboljšati kvalitetu usluga u sektorima javnog zdravstva i socijalne zaštite te tako pridonijeti razvoju turizma i očuvanju kulturne i prirodne baštine. Iako nije direktno povezan s IPA-om, program Obzor također je izvrstan primjer temelja za financiranje, uspostavljanje i održavanje uključivih društava pružanjem potpore istraživačima, poduzetnicima industrijalcima i izumiteljima. I u ovom i u prethodnom mandatu zalagala sam se da sredstva za program Obzor budu povećana te da sam program uključuje suradnju s trećim zemljama. Smatram da Rimac Automobili može poslužiti kao pravi most za povezivanje s istraživačkim i proizvodnim kapacitetima mladih, ambicioznih i obrazovanih Hrvata s obje strane granice.

Sada, kada je usvojen novi instrument IPA III, programiranje će uzeti puni zamah, a korisnici će uskoro prezentirati prve projekte. S obzirom na to da je riječ o informacijama koje su u ovom trenutku ključne, planiram organizirati konferencije diljem Hrvatske kako bih povećala svijest o mogućnostima koje IPA III nudi te o tome koje projekte EU-a može podržati. Za sredstva iz Europske unije i EU projekte koji se mogu ostvariti samo je nebo granica, a dovoljna je inovativnost, ambicija i upornost kako bi mlade ljude ohrabrili da se ostvare bez obzira na to odakle dolaze te da ih poticanjem i potporom Europske unije zadržimo u njihovim lokalnim sredinama kako bi utjecali na održivi razvoj i napredak svoga kraja.

Upravo je to ključ napretka država i misao koju želim podijeliti i razraditi kroz ove konferencije, koje će okupiti govornike iz Komisije, hrvatske Vlade i predstavnike raznih županija Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prethodni instrument IPA II pokazao je brojne koristi u povezivanju gradova, a cilj mi je kroz konferencije povezati i lokalne zajednice, sveučilišta i istraživačke centre kako bih ukazala na mogućnosti koje instrument IPA III nudi za svoje korisnike uz istodobno povezivanje s istomišljenicima iz drugih sredina.

Copyright © Željana Zovko 2021. Sva prava pridržana.