Željana Zovko

Objavljeno: 9.2.2017.
Dnevnik.ba

Željana Zovko za Dnevnik.ba: Izborni zakon BiH mora poštovati načela legitimnog predstavljanja

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko u intervjuu za Dnevnik.ba govori o federalizaciji BiH, izmjenama Izbornog zakona BiH kao i europskj pesrpektivi naše zemlje. Istaknula je kako Izborni zakon BiH mora poštovati načela legitimnog predstavljanja.

Razgovarao: Jurica Gudelj, Dnevnik.ba

Gospođo Zovko, usvojeno Izvješće odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta o napretku BiH izazvalo je kontroverze u BiH, posebno u bošnjačkoj javnosti i to zbog zagovaranja načela federalizma  kao načina kojim bi se poštivala konstitutivna arhitektura BiH. Kako gledate na takve reakcije političkog Sarajeva, budući da su neki istaknuti bošnjački političari optužili Europsku uniju da načelima federalizma „dijeli Bosnu i Hercegovinu“?

Na proteklom zasjedanju Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta usvojeno je izvješće izvjestitelja Cristiana Dan Prede nastavno na Izvješće o napretku Europske komisije od 2016. godine u kojem se ukazalo na ključna pitanja za Bosnu i Hercegovinu u njenom procesu pridruživanja Europskoj uniji. U izvješću je razvidna posvećenost europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine te njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti, suverenosti i jedinstvu. Parlament je pozdravio razmatranje aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo u EU  i uručivanje upitnika te očekuje mišljenje Komisije o aplikaciji za članstvo. Pozdravljen je napredak u provedbi Programa reformi za razdoblje 2015-2018 godine kao i odlučnost zemlje da nastavi institucionalne i socio-ekonomske reforme.

Bosna i Hercegovina je pozvana održati zamah reformi kako bi se preobrazila u potpuno učinkovitu, uključivu i funkcionalnu zemlju, ali žali da su neophodne reforme za napredak često ometane etničkim i političkim podjelama te ovim putem poziva političke lidere da uvedu neophodne promjene uključujući reformu izbornog zakona po načelima koja su navedena i u prethodnim rezolucijama koje je ovaj parlament usvojio u protekle tri godine, a to su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja.

Mislim da je jednako značajna činjenica da izborni zakon mora poštovati načela legitimnog predstavljanja kao pokazatelja da smo, na žalost, u prošlosti imali slučajeve gdje se to nije poštivalo i presudama Ustavnog suda gdje je dolazilo do čestih korekcija izbornog zakona koje su išle na štetu jednog naroda. Sva tri elementa, federalizam, decentralizacija i legitimno predstavljanje su načela koja ne trebaju dizati tenzije nego otvoriti javnu debatu što je u proteklom različitim intervencijama učinjeno dobro. Ono što je loše jest da danas, toliko godina nakon mirovnog sporazuma, još uvijek nemamo funkcionalnu i uređenu ustavnu arhitekturu koja bi korespondirala s činjenicom o postojanju tri naroda koja vide svoju budućnost u okviru Europske unije uz očuvanje svog identiteta a u okviru zajedničke države koja je Bosna i Hercegovina.

 

Je li podrška bošnjačke javnosti europskom putu BiH samo deklarativna?

Iskreno vjerujem u želju svakog građanina BiH, neovisno o tome kojem narodu ili nacionalnoj manjini pripada, za što skorijim pridruženjem Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Također, vjerujem da je potpora javnosti europskom putu puno veća nego što to mediji prezentiraju. Na političkim elitama, koje ponekad možda i imaju druge i drugačije interese, je da ispune želje onih koje predstavljaju, a to su narodi i građani BiH.

Što će, konkretno, značiti usvojeni amandmani na Izvještaj kako za BiH  tako i za Hrvate u BiH?

Amandmani koje smo moje kolege iz hrvatskog izaslanstva i ja uložili  uvršteni su, a na kraju i usvojeni, kao kompromisni amandmani u nacrtu Izvješća o Izvješću Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2016. godinu. Usvojeni amandmani još jednom potvrđuju da Bosna i Hercegovina neće moći biti dio europske obitelji ukoliko trajno ne riješi probleme ključne za pomirenje i suživot svih naroda u toj državi.

Implementacija zaključaka ove Rezolucije u Bosni i Hercegovini značila bi političko sazrijevanje ali i završetak tranzicije ka modernom demokratskom europskom društvu, koje tretira pravedno i jednako sve konstitutivne narode i nacionalne manjine koje žive u BiH. To su ciljevi svake države članice Europske unije. Samim time bi trebali biti i ciljevi BiH.

 

U Rezoluciji Europskog parlamenta iz 2014. također je jasno naznačeno da se ustavne promjene moraju bazirati na načelima federalizma, decentralizacije, legitimnog predstavljanja i supsidijarnosti. Dakle, od 2014. Europski parlament naglašava kako izlaz iz trajne političke krize u kojoj se nalazi BiH leži u federalizaciji zemlje. Očekujete  li da će čelnici bh. političkih stranaka uvažiti te svojevrsne upute?

Upute koje Europska unija šalje Bosni i Hercegovini, lideri političkih stranaka moraju shvatiti i prepoznati kao nešto što je prije svega nužno za bolji život i suživot građana koji žive u Bosni i Hercegovini. Na žalost, Bosna i Hercegovina je u ekonomskom, socijalnom, pravnom i političkom zastoju već dugi niz godina. Očito je da rješavanje političkog zastoja i postizanje političke ravnoteže kroz institucionalno rješavanje Izbornog zakona uvjetuje rješavanje socijalnih, pravnih i ekonomskih problema. Europski parlament želi pomoći u tome, a jedan od mehanizama su i rezolucije. Iako su hrvatski zastupnici bili predlagači nekih od ključnih usvojenih kompromisnih amandmana, jednom kada se usvoje, oni postaju sastavni dio ovog dokumenta, postaju zajednička poruka.

Znači li zagovaranje federalizacije od strane Europskog parlamenta i otvaranje mogućnosti za uspostavu entiteta s hrvatskom većinom u BiH?

Rezolucijom se nalaže da bi postignuto rješenje trebalo biti u skladu s rješenjima u EU, a to su federalizam i decentralizacija, uz poštivanje postojeće ustavne strukture. To su zapravo moderna rješenja koja funkcioniraju u državama članicama Europske unije. Pri tom ne treba zaboraviti da Europski parlament ne bi nikada predložio ili usvojio nešto što se kosi s temeljnim vrijednostima i kulturnim nasljeđe te uređenjem država članica. Niti jedna etnička skupina u Bosni i Hercegovini nije pozvana da sama za sebe određuje ništa u BiH. Samo kompromis zemlju potiče da nastavi europski put, a primjere za rješavanje njezinog, prije svega Izbornog zakona, imamo bezbroj u Europi čije su zemlje također sastavljene od naroda koji su svaki zadržali svoj identitet i legitimnu zastupljenost poštujući načela federalizma i decentralizacije.

Očekuje li EU da se u Bosni i Hercegovini izmijeni Izborni zakon do kraja ove godine?

Ukoliko Bosna i Hercegovina želi dobiti kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji do kraja ove godine izmjena Izbornog zakona je nužna. Dodatan poticaj donošenju novog Izbornog zakona u BiH trebali bi biti i Opći izbori  koji se u BiH održavaju iduće godine. Od političkih lidera očekuje se da što prije vrate  za pregovarački stol i dogovore izmjene koje će se što prije implementirati.

 

Može li se i u kojem slučaju dogoditi da BiH postane članica EU a da presuda Sejdić-Finci i presude Ustavnog suda BiH (Mostar i izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH) nisu provedene?

Mislim da takav scenarij nije moguć jer je jedno od temeljnih načela Europske unije zaštita svih građana, kako konstitutivnih naroda neke države tako i svih manjina koje žive na području država članica Europske unije. Presuda Sejdić-Finci te presude Ustavnog suda BiH su prioriteti koje Bosna i Hercegovina treba riješiti kako bi nastavila pregovore s Europskom unijom, dobila što prije kandidacijski status te u konačnici postala punopravnom članicom europske obitelji. Neprovođenje presuda Ustavnog suda nije uobičajena praksa na prostoru Europske unije, tako da nema razloga da se takva praksa tolerira Bosni i Hercegovini.

Europarlamentarci iz Hrvatske (i iz HDZ-a i iz SDP-a) aktivno su radili na ovim amandmanima. Znači li to da Hrvatska konačno ima jedinstven stav prema Hrvatima u BiH?

Promjena hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini posebno je uočljiva otkako je nova Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem počela s radom. Bosna i Hercegovina je sada visoko na listi vanjskopolitičkih prioriteta nove Vlade i vjerujem da će tako  ostati. Vjerujem da samo jedinstvenim stavom prema europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, koja je moguća samo uz ravnopravne Hrvate kao političke čimbenike u toj zemlji, je moguće i imati jedinstvenu politiku prema ključnim interesima Hrvatske i Europske unije što je sigurnost njezinog susjedstva i granice koja je najveća u ovom području, preko tisuću kilometara. Samo europska BiH s ravnopravnim narodima i jakim Hrvatima na poziciji da donose odluke u svoje ime podrazumijeva i stabilno susjedstvo Europske unije. Nemojmo zaboraviti da je ovo stav EU čija je Hrvatska članica te je pozvana kontinuirano da daje mišljenja i usmjerava politike prema ovom području.

 

Očekujete li da EU pojača svoj angažman u BiH i to u svjetlu sve agresivnijeg prodora ruskog i turskog utjecaja u BiH?

Europska unija je iskren prijatelj Bosne i Hercegovine, glavni je trgovinski partner višestruko nadmašujući Tursku i Rusiju u robnoj razmjeni i ekonomskim aktivnostima na području BiH. Treba napomenuti da BiH kulturološki pripada europskom prostoru. Na razini Europske unije postoji zabrinutost zbog provođenja propagande i kampanje na širem području Zapadnog Balkana, ali vjerujem da će Bosna i Hercegovina ostati privržena europskoj ideji kojoj i pripada  jer u EU, kako sam već spomenula, ima dokazanog i iskrenog prijatelja.

U izvješću EU o napretku BiH 2016. godine stoji i kako se BiH radikalizira. U zadnje su vrijeme takve ocjene česte. Vjerujete li kako se u BiH uistinu radi na suzbijanju selefijskih zajednica i borbe protiv terorizma?

Problem radikalizacije je rastući problem kako u Europskoj uniji tako i u cijelom svijetu. Bosna i Hercegovina zbog svojih specifičnosti mora sustavno raditi na tome da identificira takve prijetnje, odnosi se prema njima kao prioritetnima te osmisli mjere kojima će suzbiti i smanjiti radikalizam. Kada govorimo o borcima povratnicima oni predstavljaju veliku prijetnju socio-ekonomskom sustavu svih država, a Bosna i Hercegovina bi trebala tom pitanju pristupiti s velikom ozbiljnošću.

Izvor:

Dnevnik.ba

Copyright © Željana Zovko 2021. Sva prava pridržana.