Željana Zovko

Objavljeno: 17.12.2020.

Željana Zovko na međunarodnoj konferenciji „Naslijeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma”

Bruxelles, 17. prosinca 2020. godine

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske organizirali su međunarodnu konferenciju „Naslijeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“ povodom 25. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko pozvana je kao govornica na panel o euro-atlantskoj posvećenosti Bosne i Hercegovine.

Govor zastupnice Zovko pročitajte u nastavku:

„Poštovani sudionici konferencije, dame i gospodo,

današnja konferencija jedna je u nizu brojnih konferencija održanih u posljednja četiri tjedna povodom 25. obljetnice Daytona. U ovih nekoliko tjedana vidjeli smo razne natpise u medijima, neki od njih puni su hvale Daytona, dok drugi, pak, izražavaju zabrinutost. Bilo je tu i iznenađenja, a možda i šokova.

Na primjer, u subotu 11.12.2020 je američki veleposlanik u Sarajevu izjavio da je Dayton proces podložan promjenama, a ne statični međunarodni akt. Neki su njegove riječi protumačili kao efektivni završetak Daytona i možda kao početak neke nove etape, možda europske u smislu ustavnog poretka.

Mene je osobno ova izjava u isto vrijeme razveselila i zabrinula. Razveselila me je, jer Europski parlament svojim rezolucijama već nekoliko godina predlaže pozivanje na novu fazu. Te rezolucije su izglasane velikom većinom, glasovima 500 u odnosu na ostalih 200 zastupnika. Glavna ideja je da Bosni i Hercegovini treba novi europski put, put koji se zasniva na europskim modelima integracije nacionalnih i regionalnih specifičnosti u šire države.

U Europskom parlamentu također naglašavamo da BiH treba izabrati srednji put – između dva ekstrema, koja već neko vrijeme diktiraju politički život u zemlji: separatizma s jedne i centralizacije s druge strane. Mi, dakle, predlažemo federalizaciju kao srednji put, kao rješenje za premošćivanje ovih ekstrema.

Dobro je da većina govornika na današnjim panelima ističe upravo ovu ideju.

Kao što sam već spomenula, u Europi postoji nekoliko federalnih država, kao što su Njemačka, Belgija, i Švicarska, te nekoliko država u kojima nacionalne ili jezične zajednice imaju teritorijalnu, izbornu i financijsku autonomiju. Ako je američki veleposlanik u svojoj izjavi mislio na ovakvu perspektivu, onda sam zadovoljna i puna nade.

Međutim, neka tumačenja ove izjave otišla su u potpuno drugom smjeru, tvrdeći da je Dayton dostigao svoj limit i da nam treba nešto potpuno novo. Mnogi su to novo povezali s prijedlogom kojeg je nedavno iznijela SDA. Prijedlog su podržale druge bošnjačke stranke, a kasnije je potvrđen u studiji Wilson Centra.

Ako je to budućnost, onda sam zabrinuta.

Daytonski mirovni sporazum prihvatile su sve tri konstitutivne zajednice prije 25 godina. I on je do sada održavao zemlju jedinstvenom. To možemo tvrditi barem za njegova načela, no, ne nužno i za implementaciju, uključujući brojne izmjene na osnovu zakulisnih dogovora. Ono što SDA i Wilson Centar predlažu je odstupanje od ovih načela, uključujući načelo tri konstitutivna naroda, a to je možda jedino načelo koje može održati zemlju jedinstvenom u budućnosti.

Ovakvo tumačenje riječi američkog veleposlanika podsjetilo me na jedan sličan događaj iz 1992. godine, dakle, od prije 28 godina.

Tada sam bila na fakultetu. Mislim da je i američki veleposlanik u to vrijeme studirao ili je tek diplomirao. U tom trenutku aktualni mirovni plan za BiH bio je Cutilierov plan. Sve su ga strane prihvatile, uključujući bošnjačku. No, Warren Zimmerman, tadašnji veleposlanik SAD-a u bivšoj Jugoslaviji, savjetovao je Bošnjacima da se povuku zbog višeg cilja, a višim ciljem u to se vrijeme nazivao multietnički ideal. Namjera je bila ista kao sada u prijedlogu SDA i Wilson Centra – osnivanje građanske države bez nacionalnih zajednica. Svi znamo što se nakon toga dogodilo. Warren Zimmerman je do kraja života, a preminuo je 2004., žalio što je dao takav savjet.

Spomenula sam ovaj dobro poznati trenutak iz političke povijesti, jer smatram da on predstavlja vrlo značajnu lekciju, koju moramo imati na umu kada se odmičemo od Daytona.

Iz ove perspektive, u Europskom parlamentu već neko vrijeme potičem razgovor o naučenim lekcijama o BiH. U prosincu smo održali prvu raspravu u Odboru za vanjske poslove, a sljedeće godine ih planiramo još nekoliko. Kao pomoć u ovim razgovorima ponudila sam tri rada. Jedan je podijeljen i sudionicima današnje konferencije, posebice zbog jednog eseja.

Autor eseja je bivši veleposlanik BiH u Bruxellesu. Napisao ga je prije 15-20 godina. Autor razlaže ideju da je BiH potrebno građansko rješenje, kako bi se skupina Ostalih integrirala u političke strukture. U zaključku autor kaže da BiH može postati građanska država kroz svoje tri konstitutivne zajednice. Ako uistinu želimo održivu građansku državu, možemo je imati i na ovaj način – poštivanjem osnovnog načela razloga postojanja BiH.

Naposljetku, mislim da je dr. Brandon O’Leary rekao istu stvar na drugom panelu. Najbolji put za budućnost BiH je rješenje s tri federalne jedinice, strukturirane po građanskom modelu.

Hvala!”

Copyright © Željana Zovko 2021. Sva prava pridržana.