Željana Zovko

Objavljeno: 12.5.2021.

Zovko: Države koje čine Europsku uniju mogu postići više zajedno nego same, a Unija se mora prilagoditi novim vremenima, okolnostima i izazovima

Bruxelles/ Zagreb, 12. svibnja 2021. godine

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko sudjelovala je na Konferenciji o budućnosti Europe – vizija Hrvatske koja je održana u Hrvatskom saboru.

U nastavku možete pronaći govor zastupnice Zovko:

Prije svega želim pozdraviti predsjednika Hrvatskog sabora, potpredsjednicu Komisije, uvažene zastupnike, predstavnike sveučilišta, znanstvenog i gospodarskog sektora, civilnog društva i medija. Na dan Europe i 71. godišnjicu Schumanove deklaracije, u Strasbourgu je započela Konferencija o budućnosti Europe. 14 godina nakon Lisabonskog ugovora, Europa je na prekretnici. Ova konferencija koja je zamišljena kao putokaz za neke nove dogovore te uravnoteženiji odnos između europskih institucija kao i odgovor na sve one dileme koje muče njezine građane i koji su doveli do polariziranja političke scene i političkog dijaloga u njezinim zemljama članicama nakon velikih kriza, počevši od one 2008. godine do velike migrantske krize 2015., je naišla na veliku krizu svih kriza, a to je aktualna pandemija COVID-19 koja je zahvatila čitav svijet i spriječila početak refleksije i introspekcije o tome kakvu Europu želimo u budućnosti.

Teške lekcije naučene tijekom pandemije pokazuju nam važnost jedinstvenog i snažnog odgovora na veliku krizu. Zajedničkim naporima ulažemo u svoju sigurnost, obnavljamo gospodarstvo i brinemo o svojim građanima. Zajednička nabavka i distribucija cjepiva, snažni i solidarni europski Mehanizam civilne zaštite i povijesni paket oporavka EU sljedeće generacije su temelji naše zajedničke i ujedinjene sutrašnjice.

U središtu našeg političkog djelovanja nalazi se građanin i zajednica, a kroz svijest o tome što nas povezuje doprinosimo boljoj budućnosti i učvršćivanju demokratske Europe u boljem globalnom svijetu. Europa trenutno prolazi kroz teško razdoblje i upravo radi toga moramo osnažiti smisao politike i povjerenja naših građana u institucije, vladavinu prava te naposljetku same temelje naše Unije.

Drago mi je što danas čujem ideje građana, učenika i mladih ljudi koji dijele svoje snove o onome što vide za budućnost Europe. Zajedno s Europskim parlamentom i nacionalnim parlamentima moramo više osluškivati prijedloge naših građana. Današnja će mladost upravljati Europskom unijom sutrašnjice. A kako bi to činila na najučinkovitiji način, mora biti obučena i spremna na izazove kojih je nemali broj u ovom turbulentnom vremenu.

Svijet je postao izuzetno kompetitivno mjesto i Europa traži svoju stratešku autonomiju u pitanjima koja su najbitnija za sigurnost i dobrobit njezinih građana, a s tim u cilju više se ulaže u znanstveni sektor te znanstvena istraživanja. Pandemija nam je pokazala kako je moguće biti ostavljen bez najosnovnijih lijekova i materijala koji su potrebni za svakodnevno normalno funkcioniranje.

Kroz programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, Obzor Europa i Akcijski plan za digitalno obrazovanje, EU potvrđuje svoju predanost obrazovanju i istraživanju kao jednom od glavnih prioriteta i najvećih vrijednosti Europske unije. Inkluzivno, pravedno i kvalitetno obrazovanje ključni je pokretač zelene i digitalne tranzicije koje su presudne za postizanje socijalne kohezije, održivog gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Kroz povećan proračun ulažemo u obrazovanje u svim formatima kako bismo našim građanima omogućili kvalitetno i aktivno sudjelovanje u društvenom i gospodarskom životu. Za to smo bili i najsnažniji zagovornici u Europskom parlamentu unutar EPP-a. Pored toga, digitalne tehnologije dobivaju sve veću snagu i integriraju se u sve aspekte našeg svakodnevnog života. Sve veća potražnja za internetskim uslugama promijenila je naš pristup informacijama i medijima. Kako bih europske medije pripremila za buduće izazove, unutar Odbora za kulturu i obrazovanje radim na izvješću o mjerama za njihov oporavak, transformaciju i bolju budućnost.

Ako želimo prosperirati, Europa treba držati korak sa svijetom koji je turbulentan i težiti vlastitoj strateškoj autonomiji i čvrstom transatlantskom partnerstvu, a potom braniti multilateralizam, zajedničke demokratske vrijednosti i međunarodni poredak. Pandemija COVID-19 izazvala je neviđenu katastrofu širom Europe i svijeta. Pokazala nam je da bez zajedničke suradnje ne možemo sačuvati naše građane. Tek smo koordiniranim akcijama i uz pomoć Mehanizma civilne zaštite EU uspjeli odgovoriti na smrtonosni virus. Ali borba još traje. Dok ne zaštitimo naše građane i ne pružimo pomoć partnerima, nitko neće biti siguran.

Kao granična zemlja, Hrvatska igra prevažnu ulogu za europsku sigurnost, stabilnost i mir. Mi smo na prvoj liniji obrani od aktera trećih zemalja koji svojim asertivnim politikama predstavljaju ugrozu i za sigurnost europskih građana te obranu od neregularnih migracija koje prijete da dalje ugroze europske granice. Zbog toga su građani Republike Hrvatske oni koji imaju neprocjenjivo iskustvo prolaska kroz totalitarni sustav preko domovinskog obrambenog rata do punopravnog europskog članstva, najpozvaniji tumačiti strateški značaj integracije svog neposrednog susjedstva u EU i time zatvaranja prostora za štetne utjecaje autokratskih režima koji žele slabiti granice Europske unije.

Trebamo se snažno posvetiti našim najbližim susjedima, a pogotovo onima na zapadnom Balkanu i prigrliti ih u europsku obitelj. Zemlje u okruženju imaju našu nedvojbenu podršku i solidarnost jer su i one dio naše europske budućnosti. Ne smijemo dopustiti da budu ostavljeni vlastitim sudbinama.

Virus, požar, a ni rat se ne zaustavlja na granicama i nema te granice, prepreke, zida niti žičane ograde koji mogu podijeliti iste narode. Stoga Republika Hrvatska, kao najmanja i zadnja članica EU, treba kroz čitav spektar društvene debate proaktivno pružiti viziju kako riješiti nestabilnost u svom susjedstvu, koje mogu dovesti do daljih ugroza za sigurnost te migrantskih i zdravstvenih prijetnji koje se mogu preliti u EU. Okretanje glave ne znači da će problem nestati. Ovo je prilika za raspravu, ali i za viziju. Povijest ne odlazi i ne nestaje nego je tu da se iz nje uči i iz naučenih lekcija budućnost napravi boljom i pravednijom.

Kršćanski korijeni na kojima je sazdana Europa traže te naučene lekcije i istinu jer je ona jedini putokaz ka pravednijem svijetu. Na kraju, zaključit ću ovaj govor jednim sjećanjem s vojnog hodočašća u Lourdesu gdje sam odlazila kao veleposlanica u Francuskoj, kako bih sudjelovala skupa sa ostalima u procesijama molitve za mir u Europi. Običaj koji je nastao molitvom između francuskih i njemačkih vojnika koji su bili sukobljeni u dva rata prerastao je u prelijepi simbolični pomirbeni akt zajedništva u molitvi za željom za Europom koja ima budućnost u miru i ljubavi prema bližnjemu.

Konferencija o budućnosti Europe prilika je za naš zajednički rad u oblikovanju budućnosti Europske unije. Glasovi naših građana bit će presudni u usmjeravanju buduće Europe. Moramo osigurati da se čuju glasovi naših građana iz svih država članica EU-a, uključujući one najmanje i prije svega što je za nas najznačajnije, moramo omogućiti da se čuje glas Hrvata, ma gdje god oni bili.

Države koje čine Europsku uniju mogu postići više zajedno nego same, a Unija se mora prilagoditi novim vremenima, okolnostima i izazovima. S ovim želim završiti svoje izlaganje i još jednom vam čestitati na ovom današnjem prelijepom činu inauguracije Konferencije o budućnosti Europe i poželjeti veliki uspjeh, a prije svega, da imamo jednu hrvatsku viziju o tome kakva Europska unija treba biti u budućnosti.

 

Copyright © Željana Zovko 2021. Sva prava pridržana.