Bruxelles, 14. veljače 2025. godine
Supredsjedateljica radne skupine EPP-a za međukulturalni i međureligijski dijalog Željana Zovko organizirala je ovaj tjedan u Europskom parlamentu u Strasbourgu okrugli stol o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život povodom 6. godišnjice dokumenta koji su 4. veljače 2019. u Abu Dhabiju potpisali papa Franjo i imam Ahmad al-Tayyeb.
Ovaj dokument, poznat i kao „Deklaracija iz Abu Dhabija“, predstavlja prekretnicu u odnosima između kršćanstva i islama, postavljajući temeljna načela dijaloga, mira i međusobnog poštovanja. Predstavlja živi dokaz snage ljudskog bratstva kao koncepta koji nadilazi religijske, kulturne i političke granice te poziva na jedinstvo i razumijevanje među svim vjerama.
Temeljna načela Deklaracije su, prije svega, odbacivanje nasilja u ime religije: nijedno vjersko uvjerenje ne smije opravdavati rat, terorizam ili djela mržnje. Drugo, ljudsko bratstvo mora biti temeljna vrijednost: zajednička predanost pravdi, miru i ljudskom dostojanstvu ključna je za budućnost čovječanstva. Treće, izražavanje predanosti međureligijskom dijalogu: vjerski vođe moraju poticati suradnju i razumijevanje kako bi se osnažilo mirno suživot.
„Kao supredsjedateljica Radne skupine za međureligijski i religijski dijalog, ponosna sam što mogu reći da je EPP već dugo na čelu promicanja međukulturalnog i međureligijskog dijaloga. Ta predanost ogleda se ne samo u 22. godišnjem dijalogu međureligijskog dijaloga EPP-a, koji se održao u prosincu 2019. i bio posvećen ovom dokumentu, već i u našim stalnim naporima da ojačamo odnose s vjerskim institucijama diljem Europe i svijeta“, naglasila je Zovko.
Zovko je istaknula kako je imala privilegiju sudjelovati u 22. godišnjem dijalogu, gdje su se sudionici usredotočili na načela iz Deklaracije iz Abu Dhabija. Konferencija je obuhvatila dvije glavne sesije koje su detaljno razmatrale sadržaj dokumenta i njegovu relevantnost u današnje vrijeme. Na godišnjem dijalogu 2019. godine Zovko je održala završni govor na II. sesiji pod nazivom „Sljedeći koraci“, gdje su se raspravljale ključne teme poput jačanja međuvjerskih odnosa, provedbe načela deklaracije i novih inicijativa koje bi mogle pomoći u prevladavanju glavnih izazova pred nama.
Osvrćući se na napredak postignut od te konferencije, Zovko je istaknula značajan doprinos svih uvaženih govornika, uključujući kardinala Miguela Ayusa, apostolskog nuncija Paula Lebeaupina te predstavnike Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i vođe iz islamske i kršćanske zajednice. “S dubokim poštovanjem prisjećamo se kardinala Ayusa i nuncija Lebeaupina, koji su u međuvremenu preminuli. Njihovo vodstvo i nepokolebljiva predanost vrijednostima mira, dijaloga i razumijevanja nastavljaju nas inspirirati”, istaknula je.
Za sudionike okruglog stola, Deklaracija iz Abu Dhabija i dalje ostaje jednako relevantna, pružajući jedinstvenu priliku za promišljanje o međureligijskom dijalogu i njegovoj ključnoj ulozi u našem političkom radu. Kako Europska unija nastavlja surađivati s crkvama, vjerskim organizacijama i drugim vjerskim zajednicama, ključno je produbiti razumijevanje njihove uloge u oblikovanju svijeta.
Tijekom razmjene mišljenja u Strasbourgu, imam Yahya Pallavicini, predsjednik Talijanske islamske vjerske zajednice (COREIS) i supredsjedatelj Europskog vijeća muslimanskih i židovskih lidera (MJLC), rekao je kako je osobno prisustvovao svečanosti potpisivanja dokumenta u Abu Dhabiju 2019. godine. „Duh dokumenta bio je nadahnuti bratstvo i poštovanje između kršćana i muslimana od Istoka do Zapada, kako bismo stvorili kulturu tolerancije i života u mirnom i uključivom društvu“, objasnio je Pallavicini.
Generalni tajnik Komisije biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), vlč. Manuel Barrios Prieto, podsjetio je da je 4. veljače postao Međunarodni dan ljudskog bratstva, koji je Opća skupština UN-a usvojila 21. prosinca 2020. godine.
Mons. Marco Ganci, stalni promatrač Svete Stolice pri Vijeću Europe, podsjetio je na Papine posjete Strasbourgu 2014. godine, Europskom parlamentu i Vijeću Europe, gdje je izrazio univerzalnu potrebu za dijalogom, kao i potrebu za razmišljanjem o prisutnosti religije u društvu.
Uzimajući u obzir političke implikacije za EU i međunarodne aktere, sudionici okruglog stola su istaknuli kako bi odluke trebale biti temeljene na zajedničkim vrijednostima i općem dobru, a ne na kratkoročnim nacionalnim ili ekonomskim interesima. Nadalje, načela ljudskog bratstva trebaju biti integrirana u politike protiv trgovine ljudima, humanitarne pomoći i razvoja. Važno je da međunarodne institucije nastave promovirati i braniti vjersku slobodu i ljudska prava. Konačno, jačanje međureligijskog dijaloga ključno je za izgradnju inkluzivnijeg svijeta.
Zovko i sugovornici na okruglom stolu su također razmijenili mišljenja o izazovima poput koncepta punih građanskih prava, koji bi trebali osigurati jednaka prava za sve u društvu. Time se brani ljudsko dostojanstvo i socijalna pravda: prava manjina, starijih osoba, osoba s invaliditetom i potlačenih moraju biti zajamčena zakonodavstvom. Snažna predanost obitelji i etičkim vrijednostima ključna je za izgradnju stabilnih i pravednih društava. Na kraju, ali ne manje važno, dijalog između vjerskih vođa mora ići dalje od riječi i usmjeriti se na praktičnu suradnju u humanitarnim, razvojnih i ljudskopravaškim naporima. Vjerske zajednice moraju zajedno raditi na odbacivanju manipulacije religijom u političke i ekonomske svrhe. Obnovljeni napori potrebni su za suzbijanje ekstremizma, vjerskog fanatizma, polarizacije i netolerancije.
Zovko je također istaknula kako je Klub zastupnika EPP-a uvijek vjerovao u snagu dijaloga koji potiče suradnju,razumijevanje i poštovanje. Više od dva desetljeća, Klub zastupnika EPP-a jedina je politička skupina u Europskom parlamentu posvećena međukulturalnom i međureligijskom dijalogu, što je ukorijenjeno u kršćanskoj demokratskoj tradiciji. Lekcije iz Deklaracije iz Abu Dhabija usklađene su s temeljim vrijednostima i nude okvir za jačanje angažmana Europe s vjerskim organizacijama u ključnim pitanjima poput klimatskih promjena, humanitarne pomoći i rješavanja sukoba.
“U nadolazećim desetljećima globalni vjerski krajolik će proći kroz duboke promjene, a Europa se mora prilagoditi tim promjenama. Kako nastavljamo istraživati sjecište religije i politike, važno je da gradimo dublje partnerstvo s Crkvama i vjerskim organizacijama, kako unutar EU, tako i izvan nje, kako bismo promicali mir, solidarnost i zajedničko razumijevanje”, zaključila je Zovko.