- travnja 2026
Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za sigurnost i obranu Europskog parlamenta (SEDE) uspješno je uvrstila amandmane u mišljenje odbora o dva ključna zakonodavna prijedloga – Uredbi o uspostavi Europskog fonda za konkurentnost (ECF) i Uredbi o Instrumentu za povezivanje Europe za razdoblje 2028.-2034. (CEF).
Uredbe, vrijedne više od 315 milijardi eura, čine buduču okosnicu europske politike sigurnosti, infrastrukture i industrijske konkurentnosti za nadolazeće razdoblje.
Europski fond za konkurentnost (ECF) i Instrument za povezivanje Europe (CEF) zajedno čine smislenu cjelinu: ECF gradi industrijsku i obrambenu snagu Europe iznutra, a CEF gradi infrastrukturne veze kojima se ta snaga moze brzo i učinkovito rasporediti. Zastupnica Zovko, potpredsjednica kluba zastupnika EPP- i članica više odbora Europskog parlamenta, prepoznala je tu vezu i u oba teksta ugradila doprinos koji će imati stvarne posljedice – za Hrvatsku, za regiju i za sigurnost Unije u cjelini.
ECF: Europa koja ulaze u vlastitu snagu
Europski fond za konkurentnost najambiciozniji je financijski projekt novog proračunskog ciklusa EU. Objedinit će dosad rasute europske programe u jedan okvir koji pokriva širok raspon područja – od digitalnih tehnologija i čistih izvora energije do svemirskih programa i obrambenih ulaganja. Cilj je da Europa smanji jaz u konkurentnosti koji je u posljednjih tridesetak godina narastao u odnosu na druge velike gospodarske sile, te da smanji stratešku ovisnost o nepouzdanim dobavljačima ključnih sirovina i tehnologija.
ECF obrambenu industriju postavlja kao jedan od strateških prioriteta, s naglaskom na jačanju europskih lanaca opskrbe i osiguravanju da europska sredstva ostaju u europskoj industriji. Zahvaljujući doprinosu zastupnice Zovko, u usvojeno mišljenje ugrađena je i obveza da mala i srednja poduzeća te inovativni start-upovi imaju stvaran pristup tim sredstvima – kroz pojednostavljene procedure i prilagođene uvjete, a ne samo formalno na papiru.
CEF: Infrastruktura koja Europe daje brzinu i sigurnost
Instrument za povezivanje Europe za razdoblje 2028.-2034., s financijskom omotnicom od gotovo 82 milijarde eura, nije samo program za izgradnju prometnih veza. To je zakonodavni okvir koji će odrediti može li Europa – kada zatreba – brzo i sigurno premjestiti vojnike, opremu i zalihe tamo gdje su potrebni. Iskustvo iz Ukrajine pokazalo je da infrastruktura nije samo ekonomska kategorija: ona je sigurnosna kategorija prvog reda.
CEF financira transeuropske prometne i energetske mreže s naglaskom na projektima s prekograničnim učincima, vojnoj mobilnosti i otpornosti infrastrukture na hibridne prijetnje, uključujući kibernetičke napade i sabotaže. Uredba predviđa ulaganja u prilagodbu infrastrukture za istovremenu civilnu i vojnu upotrebu te prioritetni razvoj četiriju europskih vojnih koridora za brzo kretanje snaga.
Na inicijativu zastupnice Zovko u usvojeno mišljenje ugrađeno je da se prioritet mora dati suradnji s kandidatima za članstvo u EU – čime se afirmira uloga zapadnog Balkana, a time i Bosne i Hercegovine, u širem europskom sigurnosnom i infrastrukturnom prostoru.
Što ovi zakoni znače za Hrvatsku
Za Hrvatsku su oba zakona relevantna i iz ekonomskog i iz sigurnosnog kuta. Smještena na točki gdje se središnja Europa susreće s Jadranom i Balkanom, Hrvatska nosi i specifične prilike i specifične odgovornosti koje iz te pozicije proizlaze.
ECF otvara mogućnost da hrvatska industrija – od brodogradnje i komunikacijskih sustava do inovativnih malih poduzeća – postane sudionik europskih obrambenih i industrijskih programa, s pristupom financiranju koje je do sada često odlazilo većim i snažnije lobiranim ekonomijama. CEF pak direktno pogađa jadransko-dinarski koridor kao važnu infrastrukturnu os: ulaganja u hrvatske luke, prometne veze te digitalnu i energetsku infrastrukturu time postaju dio europskog planiranja, a ne isključivo nacionalni trošak.
Jačanje kibernetičke zaštite i otpornosti infrastrukture na hibridne prijetnje posebno je relevantno za Hrvatsku kao tranzitnu državu s razvijenim turizmom i morskim prometom.
Europa ne zaboravlja regiju, Bosna i Hercegovina.
Amandmanima koje je zastupnica Zovko ugradila u mišljenje o CEF-u o prioritetu suradnje s zemljama kandidatkinjama otvara se put da i BiH sudjeluje u infrastrukturnim projektima financiranim iz ovog fonda. Željeznički, cestovni i energetski koridori prema zapadnom Balkanu time postaju dio europskog infrastrukturnog planiranja.
Kao potpredsjednica najveće političke grupacije u Europskom parlamentu – Grupe EPP-a – i članica više odbora, zastupnica Željana Zovko aktivno prati zakonodavne procese koji su relevantni za Hrvatsku i regiju. Njezin rad u SEDE Odboru samo je jedan od aspekata tog angažmana. Usvajanje njezinih amandmana u mišljenjima na oba zakona u jednom danu konkretan je rezultat tog pristupa. Interesi Hrvatske i regije – sigurnost, infrastrukturna povezanost, pristup fondovima, suradnja s državama u procesu pristupanja – našli su put u zakonodavne tekstove koji će usmjeravati značajna europska ulaganja u nadolazećim godinama.
“Europa se gradi zakonima, a zakoni se grade konkretnim doprinosima. Izborila sam se da sigurnost infrastrukture, vojna mobilnost i prilike za hrvatska poduzeća budu upisani u europsko zakonodavstvo – to su novi temelji za radna mjesta, gospodarski rast i veću sigurnost Hrvatske u Europi. Europa je stabilnija kada su i njezini susjedi bolje povezani i ekonomski otporniji – ulaganje u integraciju zapadnog Balkana nije milosrđe, to je europski strateški interes.”