Strasbourg, 28. travnja, 2026. godine
Europski parlament usvojio je danas u Strasbourgu izvješće zastupnice Željane Zovko o Ulozi oceanske diplomacije u konkurentnosti ribarstva i akvakulture Europske Unije.
Europska unija upravlja najvećim pomorskim prostorom na svijetu – više od 25 milijuna km² mora – a njezina ribarska flota od oko 69 tisuća plovila jedna je od najstrože reguliranih i najodrživijih na globalnoj razini. Plavo gospodarstvo generira oko 250 milijardi eura godišnje dodane vrijednosti, dok ribarstvo i akvakultura doprinose s oko 5,5 milijardi eura i gotovo 200 tisuća izravnih radnih mjesta.
No iza tih brojki stoji i ozbiljan problem: EU uvozi oko 70 posto morskih prehrambenih proizvoda, što izlaže europsko tržište nepoštenim praksama i stvara stratešku ugrozu koju izvješće izravno adresira. Mali obalni ribolov, koji čini okosnicu obalnih zajednica diljem Europe, posebno je izložen, jer čuva tradiciju i prehrambenu sigurnost, a suočava se s nedostatkom generacijske obnove, teškim radnim uvjetima i sve većim socio-ekonomskim pritiscima.
U aktualnom geopolitičkom kontekstu, obilježenom nestabilnošću u globalnoj trgovini i krizom cijena goriva koja pogađa ribare diljem Europe ovo izvješće dobiva posebnu težinu. Zovko je i povodom situacije s cijenama goriva pisala Europskoj komisiji, upozoravajući na ugrozu konkurentnosti europskih ribara i tražeći hitnu reakciju. Upravo takvi konkretni pritisci potvrđuju da oceanska diplomacija nije apstraktna politička kategorija, već odgovor na stvarne izazove s kojima se sektor suočava svakodnevno.
Oceanska diplomacija sastavni je dio vanjskog djelovanja Europske unije, ravnopravno s trgovinskom, razvojnom i sigurnosnom politikom. Europa ima jedinstvenu poziciju globalnog lidera u upravljanju oceanima, a izvješće tu poziciju pretvara u konkretan zahtjev: aktivnije oblikovanje pravila u međunarodnim organizacijama za upravljanje ribarstvom, jačanje multilateralizma i dosljedna provedba međunarodnih sporazuma.
“Oceanska diplomacija mora biti alat kojim ćemo osigurati jednake uvjete na globalnom tržištu i očuvati našu konkurentnost”, istaknula je Zovko. Posebno se naglašava prijetnja od flota u sjeni, piratstva i ilegalnih aktivnosti koje ugrožavaju europske ribare i pomorsku infrastrukturu, a novi politički okviri – Europski pakt za oceane i Pakt za Mediteran – nastoje ribarstvo, sigurnost, trgovinu i okoliš spojiti u jedinstvenu strategiju.
Zovko je u izvješću posebno naglasila i potrebu za jačanjem kapaciteta Europske službe za vanjsko djelovanje: “Trebamo diplomate koji razumiju upravljanje oceanima i mogu učinkovito zastupati naše interese na globalnoj razini.”
Izvješće nije nastalo samo za stolom. Zovko je kao zastupnica u Odboru za ribarstvo bila članica misije na Reunion – francuski otok u Indijskom oceanu i jednu od najudaljenijih regija Europske unije gdje je na zasjedanju Komisije za tune Indijskog oceana (IOTC) iz prve ruke svjedočila napetim pregovorima o raspodjeli kvota i suočila se s akterima koji ne poštuju iste uvjete na moru u izlovu ribe.
IOTC je međuvladina organizacija osnovana u okviru FAO-a koja upravlja zalihama tune i srodnih vrsta u Indijskom oceanu. Okuplja više od tridesetak država članica i promatrača , od obalnih afričkih i azijskih država poput Kenije, Indonezije i Indije, do velikih ribolovnih sila poput Kine, Japana i Južne Koreje, uz Europsku uniju kao punopravnu članicu, a njezine sjednice održavaju se jednom godišnje i ključne su za utvrđivanje kvota, tehničkih mjera i pravila nadzora koja vrijede za sve koji love u tom dijelu oceana.
Prelov koji provode flote izvan europske regulacije izravno smanjuje riblje zalihe i kvote dostupne europskim ribarima, koji istovremeno posluju pod najstrožim pravilima na svijetu. To iskustvo s terena izravno je oblikovalo dio izvješća koji se tiče trgovinske politike i reciprociteta -jer ono što se vidi na moru teško je objasniti samo brojkama u Bruxellesu.
Upravo u tom duhu, neposredno po usvajanju izvješća, Zovko osobno predvodi izaslanstvo Europskog parlamenta Odbora za ribarstvo na Maldive, gdje se održava 30. zasjedanje IOTC-a. Cilj je postizanje obvezujuće rezolucije za održivo upravljanje zalihama tune i srodnih vrsta u Indijskom oceanu, konkretan multilateralni korak koji izvješće zagovara na razini politike.
Kada je riječ o trgovinskoj politici, izvješće traži da pristup europskom tržištu bude uvjetovan standardima koji sprječavaju ulazak proizvoda iz nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. Riba ulovljena bez ikakvih pravila, u uvjetima koje europski ribar nikad ne bi smio koristiti, ne smije slobodno završavati na europskim policama po nižoj cijeni.
Reciprocitet mora postati temelj europske trgovinske politike u ribarstvu, uz stroži nadzor i odlučnu borbu protiv organiziranog kriminala u sektoru.
Uz globalnu dimenziju, izvješće se snažno bavi i konkretnim problemima koji godinama muče ribarski sektor iznutra. Ribarstvo i akvakultura definiraju se kao strateški sektori za sigurnost hrane i razvoj obalnih područja, no da bi tu ulogu mogli ispuniti, potrebne su strukturne promjene.
Jedna od najhitnijih jest generacijska obnova. Sektor stari, a mladi ne vide u ribarstvu perspektivu. Izvješće stoga traži konkretne mjere kojima bi se zanimanje učinilo privlačnijim -bolje radne uvjete, veću sigurnost na moru, digitalizaciju i kvalitetno obrazovanje. Bez novih generacija ribara, ni najambicioznija europska politika nema tko provesti na terenu.
“Bez ljudi u sektoru ribarstva nema ni europske prehrambene sigurnosti ni održivog plavog gospodarstva”, upozorila je Zovko.
Posebnu pozornost izvješće posvećuje otočnim i najudaljenijim regijama, koje se suočavaju s izazovima koje kontinentalna Europa teško razumije, geografskom izolacijom, skupljim inputima, manjim tržištima i ograničenim pristupom fondovima. Te zajednice trebaju podršku prilagođenu njihovim specifičnim uvjetima, a ne jednaku mjeru za sve.
Upravo taj princip Zovko je ranije primijenila i na domaćem terenu, pokrenuvši na razini Europskog parlamenta raspravu o zaštiti hrvatskih voda oko Palagruže, zabačenog otoka u srcu Jadrana koji je sve više izložen krivolovu i nedovoljnom nadzoru. Jer zabačen ne znači zaboravljen, takva područja zaslužuju jednaku pozornost, zaštitu i ulaganje kao i bilo koji drugi dio europskog morskog prostora.
Uz to, izvješće jasno imenuje administrativno opterećenje kao jedan od ključnih problema: previše papirologije, prekomplicirani postupci i spori pristup fondovima koče ulaganja i guše sektor koji ionako posluje u teškim uvjetima.
Europa ne može biti globalni lider u oceanskoj diplomaciji ako ne drži visoke standarde zaštite morskog okoliša. Izvješće zagovara moratorij na dubokomorsko rudarenje dok se ne utvrde njegovi utjecaji na ekosustav, podržava zabranu kitolova i jačanje mreže zaštićenih morskih područja te poziva na uspostavu paneuropskog sustava promatranja oceana.
Izvješće je na plenarnoj sjednici pozitivno pozdravio povjerenik za ribarstvo i oceane Costas Kadis, koji je istaknuo da ono dolazi u ključnom trenutku i da pitanja koja pokreće izravno oblikuju aktualni rad Komisije, osobito u području vanjskog djelovanja u ribarstvu. Kadis je potvrdio da Komisija u potpunosti dijeli stajalište da EU mora aktivnije koristiti svoje sudjelovanje u multilateralnim forumima i sporazumima o održivom ribarstvu kao strateške instrumente oceanske diplomacije.
Najavio je pokretanje procesa za novu političku deklaraciju MedFish Forever, s konferencijom na visokoj razini 5. svibnja na Cipru. Kadis je ujedno potvrdio da Komisija stoji čvrsto iza moratorija na rudarenje morskog dna te da će nastaviti podupirati ribare, uključujući kroz krizne mehanizme Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, koji je aktiviran kao odgovor na nedavni šok cijena goriva.
“Europsko vodstvo u međunarodnom upravljanju oceanima nije opcija – ono je nužnost”, zaključio je povjerenik.
U sklopu aktualnih proračunskih rasprava i glasanja u Europskom parlamentu, Zovko je izrazila posebno zadovoljstvo što je zajedno s kolegama uspjela osigurati da se proračun za ribarstvo adekvatno poveća od inicijalno predloženih 2 milijarde na traženih 7.3 milijardi eura u nadolazećem Europskom proračunu kako bi odgovorio na teške izazove s kojima se sektor danas suočava.
Izvješće odražava i širi konkretan rad koji je Zovko pokrenula u Odboru za ribarstvo: od borbe s Komisijom koja je GPS i radar na ribarskim brodovima htjela proglasiti nepotrebnim troškom, do pokretanja rasprave o krivolovu u hrvatskim vodama oko Palagruže na razini Europskog parlamenta. Pokrenula je i pitanje invazivnih vrsta u Jadranu te inicirala pilot projekt MARIS za uspostavu koordiniranog europskog sustava praćenja invazivnih morskih vrsta.
Usvajanjem ovog izvješća, Europski parlament poslao je jasnu poruku: more nije periferija europske politike. “Ovo izvješće nije samo politička poruka – ono je poziv na djelovanje. Prvi korak je bio usvajanje u Europskom parlamentu, a sada prelazimo na konkretne promjene na terenu – u ribarskim lukama, na moru i u zajednicama koje od mora žive”, zaključila je Zovko.
