Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za sigurnost i obranu (SEDE) Željana Zovko uspješno je uvrstila amandmane u izvješće o vojnoj mobilnosti, odnosno o okviru mjera za olakšavanje prijevoza vojne opreme, robe i osoblja diljem Europske unije, koje je usvojeno na zajedničkoj sjednici Odbora za sigurnost i obranu te Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta, održanoj u utorak, 23. lipnja.
Riječ je o važnom zakonodavnom prijedlogu kojim se nastoji ubrzati i pojednostaviti prekogranično kretanje vojnih snaga i opreme unutar Unije, ukloniti administrativne prepreke te ojačati sposobnost država članica da brzo odgovore na sigurnosne krize, vojne potrebe, velike prirodne katastrofe i druge izvanredne situacije.
Svojim amandmanima posebno je istaknula važnost Hrvatske, Jadrana i jugoistočne Europe za europsku vojnu mobilnost.
U tekst je unijela jasnu poruku da vojni koridori ne smiju završavati na granicama Europske unije, nego moraju uzeti u obzir povezanost sa susjednim regijama, osobito sa Zapadnim Balkanom i državama kandidatkinjama. Time se želi izbjeći stvaranje operativnih praznina i osigurati da jugoistočni pravac bude ravnopravno uključen u europsko sigurnosno planiranje.
Poseban naglasak stavila je na ulogu luka i pomorske infrastrukture. Hrvatska, kao jadranska i mediteranska država članica, raspolaže strateški važnim lukama koje mogu poslužiti kao ulazne i izlazne točke vojnih koridora. Zovko je stoga osigurala da planiranje uključi pristup lukama, prioritetne vezove, kapacitete za rukovanje vojnim teretom, povezanost s cestovnom i željezničkom infrastrukturom te sigurna skladišta.
Njezini amandmani odnose se i na bolje planiranje logističke potpore duž vojnih koridora – unaprijed dogovorene kapacitete za opskrbu gorivom, parkiranje, odmor, punjenje i druge oblike Host-Nation-Supporta. Takav pristup omogućava brže, sigurnije i predvidljivije kretanje vojne opreme i osoblja kroz više država članica.
Zovko je u izvješće uvrstila i jasniju poveznicu između vojne mobilnosti i civilne zaštite: u slučaju velikih prirodnih katastrofa ili civilnih izvanrednih situacija, dozvole za vojni prijevoz trebale bi se nastojati izdati u roku od 24 sata, a logistički kapaciteti iz Solidarity Poola mogli bi se koristiti kada kapaciteti Mehanizma Unije za civilnu zaštitu nisu dovoljni.
Posebnu pozornost posvetila je i operativnoj spremnosti sustava, osiguravši jasniju ulogu nacionalnih koordinatora za prekogranični vojni prijevoz, njihovu stalnu dostupnost 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu te bolju povezanost s nacionalnim tijelima civilne zaštite – kako bi sustav funkcionirao i u kriznim situacijama, kada su brzina i koordinacija ključni.
„Vojna mobilnost nije samo tehničko pitanje, nego preduvjet europske sigurnosti i vjerodostojnosti. Hrvatska, sa svojim položajem na Jadranu i uz jugoistočnu vanjsku granicu Europske unije, mora biti jasno uključena u europske vojne koridore, prometno planiranje i sigurnosnu infrastrukturu. Naši prijedlozi usmjereni su na to da se prepozna strateška uloga hrvatskih luka, povezanost sa Zapadnim Balkanom te potreba bržeg odgovora u sigurnosnim i civilnim krizama”, poručila je zastupnica Zovko.
Usvojeno izvješće predstavlja važan korak prema učinkovitijem, bržem i otpornijem europskom sustavu vojne mobilnosti, uz bolje povezivanje prometne infrastrukture, obrambenih potreba i civilne pripravnosti.