Bruxelles, 13. siječnja 2021. godine
Teška 2020. godina ostala je u cijelom svijetu zabilježena kao godina nezapamćene zdravstvene i gospodarske krize koju je uzrokovala pandemija COVID-19. Nažalost, Republika Hrvatska će prethodnu godinu pamtiti i po razornim potresima koji su pogodili Zagreb u ožujku, a Petrinju i Sisačko-moslavačku županiju krajem prosinca. Svoj parlamentarni rad sam u proteklom razdoblju najvećim dijelom usmjerila na oblikovanje odgovora EU-a na krizu, mjerama pomoći zdravstvenim sustavima država članica i gospodarskom oporavku Unije. Nakon što je Hrvatsku u ožujku 2020.godine pogodio prvi razorni potres, od povjerenika Janeza Lenarčiča sam zatražila da se Hrvatskoj da prioritet pri raspodjeli medicinske opreme i pomoći. Europski parlament je nedavno Hrvatskoj odobrio iznos od 684 milijuna eura za obnovu Zagreba i okolice i borbu protiv virusa COVID-19. Zahvaljujući poboljšanom Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i RescEU koje sam snažno zagovarala u prošlom mandatu, Hrvatska i zemlje zapadnog Balkana mogu računati na europsku financijsku i medicinsku pomoć u vrijednosti od više milijardi eura. Europska unija je u tragediji koja je zadesila Petrinju i Sisačko-moslavačku županiju još jednom iskazala solidarnost i zajedništvo te žurno aktivirala RescEU mehanizam koji će pomoći u otklanjanju posljedica ove katastrofe.
Kao članica Odbora za kulturu i obrazovanje, od početka pandemije pozivam na dodatnu potporu kulturnom i kreativnom sektoru, u kojima je otkazano puno događaja, a poduzeća u ovim sektorima nisu mogla poslovati. Usvajanjem mog izvješća o Europskim prijestolnicama kulture, Rijeka i Galway mogu svoj status zadržati do travnja 2021. godine i tako iskoristiti još jednu šansu za predstavljanje svoje kulturne scene. Kao izvjestiteljica iz sjene ispred EPP-a za Mišljenje o novoj strategiji za europska mala i srednja poduzeća, naglasila sam ulogu malih i srednjih poduzeća u sektoru kulture i turizma i pozvala na izdvajanje više sredstava, digitalizaciju i stručno usavršavanje.
2020. godine imenovana sam potpredsjednicom Odbora za vanjske poslove i izvjestiteljicom iz sjene ispred EPP-a za odnose sa SAD-om i europskim mikrodržavama Andorom, Monakom i San Marinom. Kao izvjestiteljica i izvjestiteljica iz sjene aktivno sam radila na izvješćima o posljedicama krize COVID-19 na vanjsku politiku, sigurnosnoj suradnji EU-a i Afrike i jednakosti spolova u vanjskoj politici. Kada su u rujnu 2020.godine počela vojna neprijateljstva u regiji Nagorno-Karabah, opetovano sam pozivala na mirno rješavanje sukoba. Kao stalna izvjestiteljica za Azerbajdžan, pozdravila sam postizanje primirja, naglasivši da je vrlo bitno pronaći održivo rješenje. Također sam u međuinstitucionalnim pregovorima s Vijećem i Komisijom nastavila djelovati kao suizvjestiteljica za Instrument pretpristupne pomoći (IPA III). Ovaj će višegodišnji financijski fond osigurati sredstva za ostvarivanje pristupnih ciljeva zemalja zapadnog Balkana i Turske.
U prosincu 2020. godine obilježili smo 25. obljetnicu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Tom sam prigodom organizirala i sudjelovala u više događaja posvećenih ovom sporazumu i njegovim posljedicama, od kojih je jedan bila Međuparlamentarna konferencija Odbora za vanjske poslove. Organizirala sam posebno izdavanje knjige V. M. Raguža „Who saved Bosnia (Da nije bilo Oluje)” kao doprinos pronalasku evoluiranog narativa koji će objasniti problem Izbornog zakona u BiH, te pronalasku rješenja za trajni mir i sigurnost na granicama EU-a i stabilnost BiH.
Nakon krizne 2020. godine, 2021. mora biti godina oporavka. S prvim dostavljenim cjepivima i s usvojenim novim višegodišnjim financijskim okvirom, uključujući povijesni paket za oporavak, Europska je unija osigurala sredstva za revitalizaciju gospodarstva i pomoć teško pogođenom zdravstvenom sektoru. Što se tiče mog rada u Europskom parlamentu, početkom ove godine ćemo raditi na završavanju pregovora o IPA III., kako bismo osigurali potrebnu potporu partnerima u jugoistočnoj Europi. Nadalje, trudit ću se iskoristiti zamah koji smo dobili obljetnicom Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Moramo nastaviti dijalog o naučenim lekcijama i povesti BiH iz slijepe ulice u kojoj se već jako dugo nalazi. Situacija u BiH predstavlja pitanje mira i sigurnosti za EU i regiju zapadnog Balkana. Kao članica EU-a i NATO-a, Hrvatska je pozvana ponuditi rješenja za moguće prijetnje.